Magistra povijesti umjetnosti Klara Macolić Kuparić od nedavno je programska voditeljica HDLU Varaždin, a ova mlada povjesničarka umjetnosti angažirana je i u pripremi programa varaždinske Galerije Kovačić Macolić.
Stalna publika
- U varaždinskom HDLU-u sam već nekoliko godina, a krajem prošle godine sam odabrana i za programsku voditeljicu HDLU-a. Kroz tih nekoliko godina radila sam i kao kustos, upoznala sam puno kolega i kolegica pa znam što mogu od njih očekivati. Članstvo je dosta heterogeno, u društvu imamo puno starijih članova, ali i dosta mladih umjetnika. Ideja o pomlađivanju članstva krenula je od bivšeg programskog voditelja Nedjeljka Krčara, koji je sugerirao i da naše udruženje u članstvo primi i kustose, što je svojevrsni presedan, jer većina udruženja likovnih umjetnika nema tu praksu i nisu otvoreni za povjesničare umjetnosti. Mislim da dobro funkcioniramo zajedno, osobito prilikom priprema za kolektivne izložbe. Dakle, HDLU je dosta inkluzivan, jer u članstvo primamo vizualne umjetnike i s Tekstilno-tehnološkog fakullteta, one s Odsjeka za grafički dizajn, ali i primjerice, fotografe. Takva politika društva utjecala je i na porast broja naših članova, pa HDLU sada ima 70-ak članova. Mislim da je odlično to što okupljamo tako velik broj umjetnika, i to različitih generacija. Naši mlađi članovi tako imaju priliku razgovarati sa starijima i iskusnim umjetnicima, primjerice, s Nenadom Opačićem ili Vladimirom Gašparićem Gapom, od kojih mogu puno naučiti. Mi mlađi smo pak, donijeli neku novu energiju i nove ideje, tako da HDLU jako dobro funkcionira - istaknula je Klara Macolić Kuparić.
MLADI U GALERIJAMA Povjesničarka umjetnosti Klara Macolić Kuparić ističe kako galeriju Kovačić-Macolić posjećuje i sve više mladih. - Učenici Prve gimnazije posjećuju naše izložbe i na konkretnim primjerima uče o likovnoj umjetnosti. To je izvrstan metodički pristup, koji potiče mlade da se razvijaju u umjetničkom smjeru. Mislim da je upravo naša sredina usmjerena na to da mladima nudi različite umjetničke sadržaje, što u nekim drugim sredinama nije slučaj. To je naravno, za svaku pohvalu jer se ljubav prema umjetnosti stječe od djetinjstva a već tada se stvara i navika odlaska na kulturna događanja - istaknula je te je pohvalila nastavnike varaždinskih škola koji učenike na taj način žele zainteresirati za kulturu i umjetnost.
Članovi HDLU-a redovno izlažu u galeriji Društva, koja je uređena u Kuli stražarnici Staroga grada.
- Iako je to jako mali prostor, pa je u njemu teško organizirati izložbe umjetnika koji izlažu velike formate, naša galerija je na jako dobroj i vrlo frekventnoj poziciji. Ona nam omogućuje da naše izložbe posjećuju i ljudi koji se inače ne zanimaju za likovnu umjetnost, posebice u vrijeme Špancirfesta ili nedavnog Adventa. Posebno me veseli da su jako dobro posjećene sve naše izložbe, što svjedoči da Varaždin ima svoju stalnu likovnu publiku - rekla je programska voditeljica HDLU-a koja je angažirana i u Galeriji Kovačić Macolić u Gajevoj ulici.
Izložbe sa Slovencima
- S tim galerijskim prostorom imamo puno planova, no, glavna ideja je da u njemu godišnje održimo nekoliko izložbi, od kojih bi na jednoj predstavili i likovne umjetnike iz Slovenije. Tako bi njegovali i učvrstili kulturne veze sa Slovenijom, koje ova galerija ima već više od 20 godina. Slovenski likovni umjetnici su nam jako blizu, a opet, naša likovna publika i nema najbolji uvid u slovensku likovnu scenu. Upravo je u galeriji postavljena izložba “Kiparska dedikacija kroz prizmu identiteta”, slovenskog kipara i slikara Marijana Mirta, koja je bila postavljena i u izložbenom prostoru Carrousel du Louvre ispod piramide u pariškom Louvreu. Ova će izložba biti postavljena do 31. siječnja. Na otvorenju izložbe organiziramo i dodatni kulturni sadržaj, pa je na otvorenju Mirtove izložbe organiziran i interaktivni, edukativni koncert, na kojem su nastupile flautistica Lucija Stilinović i harfistica Veronika Čiković. Drago mi je da je naša publika s oduševljenjem prihvatila takav koncept izložbi. Inače, taj je interaktivni, edukativni koncert sufinanciran iz participativnog proračuna za mlade Grada Varaždina. Ove godine ćemo imati i izložbu u okviru Bijenala slikarstva, koju organizira varaždinski muzej, tako da Galerija Kovačić Macolić sudjeluje i u zajedničkim projektima varaždinskih galerija, a sve intenzivnije razvija i međunarodnu suradnju, primjerice, s Kulturnim centrom u Mariboru te s ptujskom galerijom Luna. Razvijamo i međukulturalni projekt koji će biti financiran iz fondova EU - rekla je Macolić Kuparić, koja radi i kao asistent na Sveučilištu Sjever.
O SUKOBU REŽEKA I BUKOVCA Klara Macolić Kuparić aktivna je sudionica i niza znanstvenih skupova koje organizira zagrebački Institut za povijest umjetnosti, ali i druge institucije, među kojima valja istaknuti simpozij -”Ivan Rabuzin i simbolika prirode u umjetnosti 20. i 21. stoljeća”, koji je organizirao Hrvatski muzej naivne umjetnosti, a tu je i znanstveni skup koji je organiziran uz izložbu “Korijeni i krila” Vlahe Bukovca u Klovićevim dvorima, u povodu stote godišnjice njegove smrti. - Na tom skupu sam govorila o stilskom i generacijskom sukobu Ive Režeka i Vlahe Bukovca. Bukovac je naime, u Pragu 20. godina prošlog stoljeća godinu dana bio nastavnik našem Režeku, a on baš i nije bio zadovoljan s tom podukom, žalio se da veliki Bukovac ima zastarjele metode podučavanja. Nedavno sam imala i izlaganje na znanstveno stručnom skupu povodom 140. godišnjice rođenja Tomislava Krizmana, našeg poznatog slikara i grafičara, o njegovoj neizostavnoj ulozi u osnivanju Moderne galerije hrvatskih umjetnosti u Varaždinu 1939. godine, čime Varaždin postaje treći grad s modernom galerijom u Banovini Hrvatskoj. Drago mi je da su ta moja istraživanja varaždinskih tema prepoznata na nacionalnoj razini. Te zavičajne teme su zapravo nepresušno vrelo, jer Varaždin ima dugu i bogatu povijest likovne umjetnosti, koju je moguće izvrsno kontekstualizirati. No, mislim da bi o varaždinskim umjetnicima trebali u javnosti govoriti puno više, a pogotovo bi njihova djela morali češće predstavljati varaždinskoj publici - naglasila je Macolić Kuparić.
