Znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika (STEM) područje je kojem se sve više pridaje pažnja u društvu, gospodarstvu, istraživanju i obrazovanju.
Danas su zanimanja iz tog područja jedna među najtraženijima, a plaće među najvišima. Međutim, relativno se mali broj mladih ljudi u Hrvatskoj, posebice žena, odlučuje za studiranje u području STEM-a u odnosu na druga područja.
Tu problematiku razradile su dvije studentice Fakulteta organizacije i informatike, Žana Zekić i Kristiana Vitez, koje su za svoj rad dobile i Rektorovu nagradu.
Linijom manjeg otpora
Tema njihovog rada bila je “Čimbenici koji utječu na interes djevojaka za STEM”. Naime, studiranje na takvim studijima smatra se teškim pothvatom te mladi ljudi većinom idu linijom manjeg otpora jer misle da nisu dovoljno pripremljeni za takav studij. Uz nedovoljan broj ljudi koji upisuju fakultete iz područja STEM-a, još je manji broj djevojaka u odnosu na mladiće koje se odlučuju na studiranje na ovim fakultetima.
- Kod nas u društvu još uvijek vlada percepcija da su to samo fakulteti za pripadnike muškoga spola te da se tu djevojke ne mogu dobro snaći, kako na studiju, tako i kasnije na radnom mjestu. S obzirom na to da i same studiramo na fakultetu iz STEM područja to nas je potaknulo da napravimo istraživanje na ovu temu - rekle su nam Žana i Kristiana, dodajući da same potvrđuju kako djevojke mogu konkurirati svojim muškim kolegama u ovome području te čak biti i uspješnije od njih.
Drže da je iznimno važno educirati djevojke i upoznati ih s ovom temom kako bi se razbile predrasude, odnosno ohrabri ih na studiranje, a kasnije i ostvarivanje uspješne karijere u STEM-u.
- Studenti u Hrvatskoj i dalje se u velikom broju opredjeljuju za društveno-humanističke studije, čije profesije nisu toliko tražene na tržištu rada, unatoč tome što IT sektor kontinuirano raste i konstantno zapošljava. Nasuprot tome, mnogo studenata na našem fakultetu, uz to što redovno studiraju, već su i zaposleni u struci te nije im problem naći posao, jer realno, posao traži vas, ukazuju. Jedan od takvih primjera je i Kristiana koja, uz studij, radi u zadarskoj IT tvrti Rentlio.
- Zanimljivo je da u Hrvatskoj nije provedeno istraživanje koje ispituje učenice o tome što misle o položaju žena i karijeri u STEM područjima, kakvu podršku u razvoju različitih znanja i vještina dobivaju u školi i kod kuće, što utječe na njihovo opredjeljenje te jesu li mlađe djevojke zainteresiranije za STEM i gubi li se s godinama zanimanje za ovo područ- je - upozoravaju Žana i Kristiana.
Zbog toga njihovo istraživanje stavlja u središte upravo stavove učenica osmih razreda osnovnih škola i četvrtih razreda srednjih škola, odnosno njihovu zainteresiranost za STEM područja, stavove o potencijalnim barijerama, potpori, vještinama, sposobnostima i budućnosti u poljima znanosti, matematike, inženjerstva i matematike.
Potpora i pravilno usmjerenje ključni faktor
U sklopu istraživanja provele su dvije ankete. Tijekom prve ankete o predrasudama o zanimanjima ispitale su djevojčice i dječake osnovnih škola, dok su upitnik o zanimanju za STEM ispunjavale samo učenice osmih razreda te učenice četvrtih razreda srednjih škola.
- Ovaj proces ispitivanja je trajao dugo jer smo morale najprije pridobiti ravnatelje, a nakon toga čekati roditelje maloljetnih učenika i učenica da donesu izjavu o pristanku sudjelovanja u istraživanju - objašnjavaju.
Njihovo istraživanje je pokazalo da su djevojke itekako zainteresirane za STEM.
- Učenice se smatraju samouvjerenima, sposobnima za studij i karijeru u području prirodoslovlja, tehnologije, inženjerstva i matematike, ali su i znatiželjne i žele sudjelovati u promjenama u svijetu. Nažalost, one društveno i ekonomsko stanje u zemlji smatraju nepovoljnim, a okolinu još uvijek patrijarhalnom. Stoga smatraju da bi u STEM područjima morale više raditi i dokazivati se više nego muške kolege - navode Žana i Kristiana.
Između ostalog, istraživanje je pokazalo da je kod odabira karijere bitna roditeljska, ali i profesorska potpora.
- Posao je obitelji i profesora da djevojčicama usade vjeru u sebe i da su po sposobnostima apsolutno ravne dječacima. Važno je premostiti taj kulturološki problem mogućeg nedostatka samopouzdanja, koji djevojke odvraća od STEM područja, a prema rezultatima ovog istraživanja, na dobrom su putu - ukazuju.
Pohvala micro:bit – STEM revoluciji
Uz roditeljsku i profesorsku potporu, važne su i pojedine vještine stečene u školi, ponajviše one vezane uz programiranje te izvannastavne aktivnosti. Žana i Kristiana navode kako u Hrvatskoj među djevojkama postoji zainteresiranost za STEM područja, no na to utječe mnogo čimbenika.
- One trebaju dodatnu potporu, pravilno usmjerenje i veću pažnju kako bi ih se uvjerilo u odabir puta STEM studija i karijera. Karijere STEM područja karijere su budućnosti, a tehnološki napredak znači napredak same države. Potpora, motiviranje i edukacija djevojaka za STEM ključne su stvari na koje bi odrasli, a to znači ponajprije roditelji, obitelj i profesori, trebali obratiti pažnju i biti glavni akteri. - upozoravaju Žana i Kristiana.
Nažalost, informatika kao predmet je još uvijek neobavezna u većini osnovnih škola, a uz to mnoge obrazovne ustanove nemaju dovoljno resursa kako bi omogućile svojim učenicima izvannastavne aktivnosti poput istraživačkih projekata. Zato su dobitnice Rektorove nagrade pohvalile projekt poput BBC micro:bit – STEM revolucije, koji pokušava dovesti najmoderniju tehnologiju u škole i omogućiti svakom djetetu suvremenu edukaciju.
