Klima se sve vidljivije mijenja, zbog čega se mora mijenjati i naš odnos prema prirodi i proizvodnji hrane. Znanstvenici iznose različite hipoteze o stvarnom utjecaju i brzini klimatskih promjena, udjelu ljudskog djelovanja te o tome mogu li se one promatrati globalno ili na razini regija i ekstremnih događaja. Podizanje svijesti o opasnostima klimatskih promjena, koje dovode i do problema u opskrbi hranom, je važno, no izvorište nestašice hrane leži i u njezinoj proizvodnji. Proizvodnja hrane postala je industrija koja hranu pretvara u robu s kojom se globalno trguje. Velike korporacije ne prežu iskorištavati prirodne resurse na način koji ne uključuje njihovu održivost i obnovu, dok ih mali proizvodni sustavi temeljeni na obiteljskoj poljoprivredi koriste na trajniji, održiviji način jer o njima ovisi opstanak njihovih obitelji.
Kako ističe predavač, nije dobro plašiti ljude da su glavni uzroci gladi na Zemlji klimatske promjene i povećanje broja stanovnika jer to nije istina i predstavlja retoriku nesposobnih svjetskih političara. Glad uzrokuje neravnomjerna raspodjela hrane, odnosno njezino trgovanje, bacanje, neodrživi sustavi proizvodnje koji uništavaju tlo i vodu kao osnovne resurse te stalni ratovi. Klimatskim promjenama moramo se prilagođavati, a svojim djelovanjem i odnosom prema prirodi doprinositi ublažavanju brzine i jačine njihova učinka na proizvodnju hrane.
Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
U srijedu, 16. studenoga je i Dan Gradskog muzeja Varaždin pa će tim povodom ulaz za razgled svih izložbenih postava biti besplatan. Muzejski postavi otvoreni su od 9 do 17 sati.
O predavaču:
Dr. sc. Miljenko Ernoić diplomirao je na Agronomskom fakultetu, na kojem je 1998. i magistrirao, a doktorsku disertaciju obranio je 2012. na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. U svome stručnom i znanstvenom radu posebno se posvetio područjima koja se bave održivim razvojem poljoprivrede i ruralnog prostora te očuvanju naših pasmina domaćih životinja i udruživanju poljoprivrednika u udruge i zadruge. Objavio je više od 60 stručnih i znanstvenih članaka i koautor je knjiga: Hrvatske izvorne pasmine domaćih životinja, Enciklopedija hrvatskih pasmina domaćih životinja, Modeli govedarske proizvodnje, Zelena knjiga izvornih pasmina Hrvatske, Zagorski puran, Đurđevački pijesci i Posavska guska. Održao je niz stručnih i popularnih predavanja vezanih uz razvoj održive poljoprivrede kao nezaobilazne komponente opstanka ruralnog prostora i očuvanja prirode. Aktivni je član Društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne baštine Hrvatske (ADIPA) i tajnik je u Udruzi hrvatskih tržnica. Svoje djelovanje usmjerio je prema očuvanju tradicijske poljoprivrede i njezinu održivom razvoju kao komponenti uspješne moderne poljoprivrede koja je prijatelj okolišu. Takva poljoprivreda počiva na temeljnim vrijednostima obiteljskih gospodarstava kao optimalnih proizvodnih jedinica koje su kadre osigurati dovoljno hrane za sve stanovnike na siguran i trajno održiv način.
