"Spomenici i nacionalna pomirba: Slučaj Varaždin" Što s tim imaju Indijanci? Foto: GMV

"Spomenici i nacionalna pomirba: Slučaj Varaždin" Što s tim imaju Indijanci?

Varaždinske vijesti | 25.3.2024. u 08:00h | Objavljeno u Društvo

"Spomenici i nacionalna pomirba: Slučaj Varaždin" naziv je predavanja arhitekta Antonija Grgića, koje će se održati u sklopu Srijede u Muzeju u palači Herzer Gradskog muzeja Varaždin 27. ožujka.

Kako ističe A. Grgić, spomenici su jedna vrsta materijalizacije povijesti u javnom prostoru; oni obilježavaju događaje i osobe od povijesnoga, političkoga, ideološkoga ili nekoga drugog značenja za društvo kao takvo. Pitanje glasi: na koji način se u Hrvatskoj koriste spomenici u procesu društvene pomirbe i pri obradi društvene traume Drugoga svjetskog rata?

Od rušenja spomenika iz socijalističkog razdoblja i Tuđmanove ideje pomirbe pod spomenikom u Jasenovcu tijekom 1990-ih, pa sve do natječaja raspisanog od Ministarstva hrvatskih branitelja iz 2019. za spomenik žrtvama svih totalitarnih režima Drugoga svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, svjedočimo donošenju ad hoc rješenja uzrokovanih manjkom strategije te gotovo nikakvom političkom, stručnom ili znanstvenom raspravom na tu temu.

Godina 2021. donijela je novi moment u našem lokalnom hrvatskom odnosu prema spomenicima. Skulpture Indijanaca kipara Ivana Meštrovića postavljene 1928. u Chicagu našle su se na tamošnjoj listi za moguće uklanjanje kao rezultat procesa revizije spomenika u javnom prostoru toga grada. Ta revizija je dio šireg procesa pokušaja društvene pomirbe u SAD-u. Pitanje glasi: koja je veza između Chicaga i Varaždina u procesima društvenog pomirenja u Republici Hrvatskoj? I što s tim imaju Indijanci?

Odgovore na ta i ostala pitanja o povezanosti spomenika i nacionalne pomirbe, s naglaskom na situaciju u Varaždinu, posjetitelji će imati priliku doznati na predavanju koje počinje u 19 sati. Ulaz je besplatan.

O predavaču

Antonio Grgić je arhitekt i voditelj arhitektonskog studija Arhitekti kulture iz Zagreba, specijaliziranog za projekte u kulturi. Bio je član Stručnog vijeća Udruženja hrvatskih arhitekata i Radne skupine za izradu Zakona o spomen-obilježjima Domovinskog rata.

Autor je prijedloga za spomenik žrtvama holokausta u Zagrebu u obliku sjene srušene zagrebačke sinagoge u Praškoj ulici. Djeluje i na međunarodnoj sceni, te je u suradnji s arhitekticom Mijom David pobijedio na natječaju za Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici.

GMV_spomenici_22032024.jpg