Dolaskom toplijih dana i buđenjem vegetacije, povećava se koncentracija čestica peluda u zraku. Upravo iz tog razloga potrebno je podsjetiti se o neželjenim reakcijama-alergijama na pelud iz zraka koje zagorčavaju život velikom djelu ljudi.
Alergijske bolesti danas predstavljaju veliki javno zdravstveni problem jer već više od 20% populacije pati od nekog oblika alergije.
Alergija predstavlja zabunu našeg imunološkog sustava, odnosno njegovu pogrešnu reakciju. U alergiji obrambeni sustav netočno prepoznaje inače neškodljivi vanjski čimbenik kao potencijalnu opasnost kojeg tada nazivamo alergenom.
Da bi se razvila alergija osoba mora imati sklonost razvoju alergije (genetski faktori) i mora biti izložena nekoj alergogenoj tvari - tvari iz okoliša koja ima potencijal razvoja alergije (najvažniji od okolišnih faktora).
U prilog djelovanja genetskih faktora govori podatak o češćem pojavljivanju alergijskih bolesti u djece roditelja koji imaju neku alergijsku bolest. Vezano uz okolišne faktore - postoje dvije teorije koje objašnjavaju sve češću pojavnost alergijskih bolesti.
Prva je “ekološka teorija”, prema kojoj sve izraženije zaga- đenje okoliša potencira sve veću učestalost pogrešnih reakcija na- šeg obrambenog sustava. Druga je “higijenska teorija” prema kojoj zbog sve boljih higijensko sanitarnih uvjeta života i gubitka interakcije s mikroorganizmima s kojima se u povijesti živjelo, potencira se pogrešan imunološki odgovor u smjeru “obrane” od alergogenih tvari.
Pelud prisutan u atmosferi najsnažniji je prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u razvijenim zemljama. Biljke umjerenog područja uglavnom se oprašuju vjetrom te predstavljaju glavni izvor alergena. Peludni spektar određenog područja određen je fenološkim ciklusom biljaka (produkcijom i otpuštanjem peluda tijekom sezone), sastavom lokalne vegetacije i meteorološkim prilikama koje utječu na rasprostranjivanje i transport peluda iz tih izvora.
Za razvoj alergijskih bolesti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj važna je polinacija biljaka triju botaničkih skupina: drveća, trava i korova. Za posjedovanje alergenog potencijala biljka mora ispuniti određene uvjete: rasprostranjenost, proizvodnja peluda u ogromnim količinama, oprašivanje vjetrom (anemofilnost) i sadržavanje alergenih spojeva u peludom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izazva alergijsku reakciju.
Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije prati kretanje alergenog peluda u zraku te podatke prikazuje u peludnom kalendaru koji su od primarne važnosti liječnicima i osobama osjetljivim na određenu pelud.
Peludni kalendar daje nam informaciju o početku, trajanju i kraju polinacije pojedine biljne vrste.Dnevno kretanje koncentracija peluda prikazuju se u obliku alergijskog semafora za određeno vremensko razdoblje. Količina peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka prikazuju se bojama alergijskog semafora: zelena, žuta i crvena.
Podaci iz peludnog kalendara omogućuju alergičnim osobama planiranje aktivnosti u prirodi i primjenu preventivnih mjera.
Katica Čusek Adamić,
dr. med. spec. epidemiologije,
Zavod za javno zdravstvo
Varaždinske županije
