– „Prognoza za sjeverozapadni Tokyo“ zbirka je priča čiji su protagonisti uglavnom stranci koji se pokušavaju snaći u suvremenom Japanu, kao i Japanci u interakciji sa strancima. Osim recesije koja pogađa gotovo čitav svijet, Japan 2011. godine pogađa i Fukushima, nakon čega japanske nuklearne elektrane prestaju s radom, a narod je prisiljen štedjeti. Važno je pratiti prognozu, potrošnju struje u gradu i pokušati uštedjeti koji kilovat više. Kako se tko snašao u novim okolnostima, otkriva ova zbirka priča... – opis je to nove zbirke priče varaždinske književnice Sanje Željeznjak, koju je u srijedu predstavila u Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović u Varaždinu, uz moderatora Davora Vujnovca.
Katastrofa u Fukoshimi
„Prognoza za sjeverozapadni Tokyo“ višeznačan je naziv; s jedne strane potencira veličinu grada, koji je toliko velik da čak ni klima nije ista u svim dijelovima, a s druge strane to je pitanje prognoze u smislu budućnosti grada koji je nedavno pretrpio tešku tragediju, rečeno je na promociji.
O životu u Japanu Sanja Željeznjak već je pisala u prvoj knjizi, „Japanske bube“, koja je prije nekoliko godina također predstavljena u knjižnici. I tada je bilo riječi o japanskoj kulturi kao kulturi vrijednoj divljenja. Ta je kultura najviše i zanimala posjetitelje, koji su i nakon službenog dijela imali pitanja o japanskom društvu, naročito o stanju nakon katastrofe u Fukoshimi.
Neuhvatljivo, ali sveprisutno
– Disciplina i profesionalnost prožimaju sve pore društva i svi se pitaju kako to da se mogla dogoditi takva nesreća, ali sigurnost od takvih katastrofa teško je garantirati. Odnos Japanaca prema saniranju katastrofe je zadivljujuć, odnosno samožrtvovanje volontera, koji su se izvrgavali radioaktivnom zračenju kako bi sanirali teren – opisala je autorica i spomenula trešnjin cvijet kao simbol Japana, u kojem se ogleda i filozofija njegovih stanovnika, svijest o ljepoti koja traje kratko, koju treba poštovati i cijeniti te dodala da Japance nadahnjuje ono nešto neuhvatljivo, ali sveprisutno.
Autorica je zahvalila svojem izdavaču Zigo iz Rijeke, urednici Marini Vrđuki Beleš i lektorici Mireli Fuš. Inače, Sanja Željeznjak nakon Japana trenutačno živi i radi u Bruxellesu kao prevoditeljica pri Europskoj komisiji.
