Božićno vrijeme obiluje vjerskim blagdanima pa tako nakon samog Božića kojim se slavi Isusovo rođenje, slijede blagdani sv. Stjepana, sv. Ivana i Nevine dječice, u narodu poznatiji kao Štefanje, Januševo i - Roduševo.
Kako pojašnjava Tibor Martan, dipl. etnolog, na blagdan Nevine dječice - Roduševo (28. prosinca), Crkva se spominje pokolja nejake djece u Betlehemu, izvršenog po nalogu kralja Heroda. Spomendan Nevine dječice poznat je u kajkavskim krajevima pod nazivima Roduševo, Heroduševo ili Šibarjevo.
- Roditelji bi toga dana u spomen nevine djece simbolično udarali djecu šibama kako bi im bila poslušna te zdrava i vesela naredne godine. Djecu se "šibalo" grančicama borojice ili grančicama žute bikovine. U tradicijskoj kulturi naziv "nevina dječica", uz betlehemsku dječicu, označava i svu onu djecu koja su umrla u ranoj dojenačkoj dobi ili odmah po rođenju kao i mrtvorođenu djecu. Smrtnost je djece nekada bila vrlo visoka. Takva djeca nisu stigla za života sagriješiti pa se vjerovalo da su odmah primljena u krug nebeskih anđela. Zbog te nevinosti za tu se djecu nisu služile mise zadušnice, ali su zato njihove majke kao i drugi članovi njihovih obitelji odlazili na spomendan Nevine dječice u crkvu na svetu misu kako bi se pomolili za njih – istaknuo je Tibor Martan.
