Glazbeni život Varaždina u posljednjih četvrt stoljeća sigurno bi bio drugačiji i bitno oskudniji bez Koncertnog ureda Varaždin, koji ove godine obilježava 25. godišnjicu rada. Raymond Rojnik, ravnatelj Koncertnog ureda, tim je povodom istaknuo kako je varaždinski koncertni ured do sada organizirao više od 2.500 koncerata i drugih kulturnih događanja u našem gradu, ali i u čak 15 država svijeta.
Od Tokija do Stockholma
- Odluku o osnivanju Koncertnog ureda Grad Varaždin donio je 1994. godine, a sljedeće godine smo počeli s radom, s jednim zaposlenikom i u istim ovim prostorima varaždinskog kazališta. Koncertni ured je osnovan s namjerom da glazbeni život u gradu glazbe postane mjesto koje će pružiti profesionalnu organizaciju, od logističke, organizacijske i tehničke do pravne i marketinške podrške onima koji stvaraju glazbu, a koje će istovremeno stvarati i nove glazbene sadržaje, nove festivale. Sve smo to uspjeli ostvariti u ovih 25 godina. Koncertni život Varaždina bez Koncertnog ureda svakako bi bio drugačiji, disperziraniji, bez institucionalizirane organizacije, međunarodne promocije i umrežavanja. Tome u prilog govori činjenica da Koncertni ured godišnje organizira od 80 do 125 koncerata i drugih događanja, i to sa samo dva zaposlena. Koncertni ured organizira, pregovara, dogovara, prijavljuje događanje, informira javnost, čuva i obnavlja instrumentarij, čuva sada već veliku arhivu prepunu vrijedne građe, za koju nam sve više nedostaje prostora u kazališnoj zgradi. U ovih 25 godina organizirali smo više od 2.500 koncerata i drugih evenata, s više od sto tisuća umjetnika iz gotovo 80 zemalja svijeta. Koncerte smo organizirali u čak 15 drugih država i tako promicali Varaždin, njegovu glazbu i kulturu, ali i kulturu Hrvatske. Možemo reći da smo nadrasli onu prvotnu zadaću organizacije glazbenog života u gradu, posebno Varaždinskih baroknih večeri, jedinog nacionalnog festivala na ovom području. Organizacija ovakvoga festivala je izuzetno kompleksan posao, u kojem sudjeluje mnoštvo vanjskih suradnika, pa smo tako u ovih 25 godina imali i stotine mladih ljudi koji su bili angažirani na raznim poslovima. Silno sam im zahvalan na njihovom entuzijazmu. Prvi ravnatelj Koncertnog ureda bio je prof. Darij Milković,naš cijenjeni čelist i glazbeni pedagog, danas umirovljeni profesor varaždinske Glazbene škole, koji je odgojio mnoge, danas poznate glazbenike. Naslijedio ga je prof. Stjepan Levanić, vrsni flautist i glazbeni pedagog, koji se posebno angažirao u organizaciji Glazbenih svečanosti hrvatske mladeži, a nakon njega je Koncertni ured vodio profesor i skladatelj Davor Bobić, koji je kasnije postao ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri. No, čitav naš rad vezan je naravno, uz pokojnog maestra Vladimira Kranjčevića, koji je zahtijevao usredotočenost na svaki detalj u organizaciji, neumoljivost u ostvarenju visokih ciljeva, posvećenost radu. Imao sam tu sreću da sam mogao učiti i raditi s tim velikim čovjekom, kao i s akademikom Juricom Murajem i profesorom Marijanom Zuberom. Raditi s njima bilo je jedinstveno i dragocjeno iskustvo - istaknuo je Raymond Rojnik, ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin s kojim smo razgovarali o budućim projektima, koncertnim programima i Ljetu u Varaždinu.
U vrijeme kada je osnovan Koncertni ured institucionalna kultura je bila tek u nastajanju, no već su tada pred Koncertni ured postavljeni vrlo visoki ciljevi?
Točno, ciljevi su bili vrlo ambiciozni već na samom početku, a iz godine u godinu postajali su sve viši i viši, da bismo posljednjih godina krenuli i u snažan međunarodni proboj. Varaždin i njegovu glazbu, Varaždinske barokne večeri, učinili smo vidljivim u više od sedamdeset država svijeta, 65 milijuna ljudi u rujnu može vidjeti programe Varaždinskih baroknih večeri na Mezzo TV-u, glazbu Varaždina promovirali smo od Tokija do Stockholma. Surađujemo s nizom kulturnih instituta širom svijeta. Koncertni ured je već u početcima započeo s umrežavanjem, i to se pokazalo kao naša najveća prednost. Najprije smo umrežili domaće snage, entuzijaste koji žele i znaju raditi, zatim i udruge građana i cijelo civilno društvo koje se bavi glazbom, kulturom i umjetnošću i naravno, sve institucije u Varaždinu, ali i šire. Tako danas imamo barem tridesetak stalnih partnera s kojima radimo bilo domaće, bilo međunarodne projekte. Veliku podršku imamo i od stranih veleposlanstava u našoj zemlji, u što smo uložili veliki trud, jer da bi bili prepoznati kao ozbiljan i pouzdan partner morate godinama biti prisutni sa svojim programima, ali i osobno, nuditi projekte visoke kvalitete i pomno paziti da ne počinite i najmanju pogrešku u komunikaciji ili organizaciji. Sami, kao mali ured s ograničenim sredstvima, ne bismo uspjeli ostvariti sve ono što smo postigli u ovih 25 godina. Postali smo pojam kvalitete u hrvatskoj kulturi.
Više pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
