Lujo Bezeredi (Nova, Mađarska 1898. – Čakovec 1979.) zabilježen je u hrvatskoj povijesti umjetnosti kao jedan od pionira hrvatske umjetničke keramike i jedan od značajnijih kipara 20. stoljeća. Spada u prvu generaciju umjetnika modernizma prve polovice 20. stoljeća koji su iz figuracije postepeno gradili svoj put u apstraktni izričaj.
Tak manjini je poznao da je ovaj osebujan kipar pisao i stihove ta da je 1943. godine objavio svoju jedinu zbirku stihova „Uzdah“. Zbirka je bila tiskana u Međimurskoj katoličkoj tiskari Antuna Šareca u Čakovcu, a Bezeredi ju je posvetio Nastavničkom zboru i mladeži čakovečke Opće preparandije. Zbirka je tiskana na mađarskom jeziku.
U Muzeju Međimurja Čakovec sačuvano je nekoliko primjeraka originalne zbirke o kojoj je na poticaj Muzeja prvi puta pisao publicist Ernest Fišer u svom članku „Pjesništvo Luje Bezeredija“, objavljenom u Zborniku stručnog skupa o Luji Bezerediju povodom 110. obljetnice umjetnikova rođenja. Stručni skup organizirao je čakovečki muzej 2008. godine. Za potrebe Fišerova teksta stihove je tada prevela uvažena prevoditeljica Xenia Detoni. U Fišerovom tekstu je konstatirano da Bezeredi u svojim stihovima „iskazuje znatnu artističku zrelost i versifikatorsko umijeće“ te da su u njegovim pjesmama prepoznatljive značajke tzv. „modernog objektivizma i socijalne tendencioznosti“. Iako je zbirka izvorno napisana na mađarskom jeziku, prema Fišeru, moguće ju je kontekstualizirati u hrvatsku pjesničku praksu 20. stoljeća.
Inicijativom muzejske savjetnice i voditeljice Zbirke Luje Bezeredija Erike Nađ-Jerković započela je suradnja g. Fišera i prevoditeljice Detoni na realizaciji i objavi Zbirke pjesama Luje Bezeredija pod nazivom „Uzdah – Sóhajtás“. Zbirka je tiskana dvojezično, na mađarskom i na hrvatskom jeziku. Knjiga je ilustrirana kiparovim glinorezima iz fundusa čakovečkog muzeja koje je odabrala Erika Nađ-Jerković. Na tisak Zbirke Muzej se odlučio kako bi ona bila dostupna i lokalnoj i široj javnosti, budući da se radi o autoru koji je značajan u širem hrvatskom kontekstu. Tisak knjige prepoznao je i Grad Čakovec kao bitan projekt baziran u kulturnoj baštini našeg grada te je financijski i podržao projekt sufinanciranjem. Hrvatski prijevod knjige dati će značajan doprinos sveukupnom sagledavanju kompleksne umjetničke osobnosti kipara i pjesnika Luje Bezeredija.
