Osmi po redu Psihošpancir održava se od 6. do 8. listopada na Sveučilištu Sjever u Varaždinu te u dvorani Muzeja Međimurja i zgradi Scheier u Čakovcu.
>> VIDEO Na Sveučilištu Sjever otvoren 8. Psihošpancir
Psihošpancir je stručni skup koji okuplja brojne stručnjake iz raznih područja, a posebice iz područja mentalnog zdravlja, a otvoren je za studente, građanstvo te stručnu javnost: medicinske sestre, fizioterapeute, psihologe, liječnike, socijalne radnike, odgojitelje, pedagoge, edukacijske rehabilitatore, socijalne pedagoge i nastavnike.
Organizator Psihošpancira je Društvo psihologa Varaždin.
- Od svojih početaka do danas, Psihošpancir je prerastao u konferenciju s međunarodnim sudjelovanjem. Ove godine imamo 170 predavača koji će, kroz tri dana trajanja, u Varaždinu i Čakovcu održati oko 130 različitih predavanja, radionica, okruglih stolova, team-buildinga i raznih drugih sadržaja - istaknula je Andreja Bogdan, predsjednica Društva psihologa Varaždin.
Ulaz je na sve sadržaje slobodan, a u subotu 7. listopada dio programa održavat će se online (svi detalji dostupni na Facebook stranici Psihošpancir).
- Skrećemo pozornost i na dva simpozija: Simpozij za poduzetnike namijenjen djelatnicima i vlasnicima tvrtki, ravnateljima ustanova i drugim menadžerima i simpozij Psihologija i mediji namijenjen svima koji rade u medijima, studiraju novinarstvo, kao i svim ostalim zainteresiranim građanima - napomenula je Bogdan.
Sadržaji Psihošpancira obuhvaćaju razne teme - poput "Vježbanje zahvalnosti", Smijeh u prevenciji zdravlja, Pretilost kao javnozdravstveni problem, Obiteljski sustav potpore kod zloćudnih bolesti, preko "Zamke roditeljstva", Neki aspekti ponašanja nogometnih navijača, Možemo li spriječiti demenciju, Emocionalno inteligentno vođenje do mnogih drugih zanimljivih tema.
O značaju Psihošpancira govorio je i prorektor Sveučilišnog centra Varaždin prof.dr.sc. Damir Vusić.
- Ponosni smo što smo već osmi put suorganizator ovog uglednog skupa. Čestitam organizatoru, Društvu psihologa Varaždin, koje je od samih početaka bilo vizionar u temama o kojima danas treba javno progovarati i razgovarati, te na ovakvim skupovima stručno diskutirati. Progovara se o temama s različitih područja, uz naglasak na mentalnom zdravlju. Veseli nas i to što i naši kolege profesori sudjeluju u radu ovog skupa. Mi nemamo studijski program koji bi se bavio isključivo mentalnim zdravljem, međutim u sklopu drugih studijskih programa, prije svega onih s područka biomedicine i zdravstva, itekako važno mjesto zauzimaju kolegiji koji se bave tom tematikom. Kad pogledamo dinamiku razvoja društva i sve one procese koji se tiču digitalizacije, diskusija o temi kako pomoći prije svega mladima koji se tek razvijaju, ali i svima ostalima, je vrlo važna i smatram da za ovakav skup itekako treba biti mjesta te vjerujem da ćemo ubuduće i proširiti teme - istaknuo je prorektor Vusić.
I pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg naglasila je da je ponosna što su Sveučilište Sjever i Odjel za sestrinstvo već osmu godinu ponosni suorganizatori Psihošpancira.
- Psihošpancir je za nas bitan jer se na njemu susreću brojne teme i gosti-predavači iz područja biomedicine, zdravstva, društvenih znanosti i ostalih. Posebice nas veseli to što nam se vraćaju naši bivši studenti, ovaj put u ulozi predavača, kao i drugi ugledni psiholozi, psihijatri, medicinske sestre, odgajatelji, ali i brojni drugi. Ove se godine sve vrti oko komunikacije i kvalitete života. Možemo reći da su Grad Varaždin i Varaždinska županija centar događanja mentalnog zdravlja i brige za druge, jer se osim Psihošpancira, ovih dana održava i međunarodni simpozij o palijativi. Naglasak smo, dakle, stavili upravo na komunikaciju, brigu za one koji pomažu drugima i mentalno zdravlje kao globalni problem - istaknula je Neuberg.
Dodatno je naglasila važnost mentalnog zdravlja.
- Pokušavamo u suradnji s realnim sektorom, zdravstvenim ustanovama i stručnjacima s područja mentalnog zdravlja raditi s našim studentima, uključivati upravo realni sektor da educira naše zdravstvene djelatnike i da ih pripremi na ono što čeka. Medicinske sestre i fizioterapeuti su prvi na "crti borbe" s fizičkim i psihičkim problemima i trebaju biti spremni na to - poručila je.
Održavanje Psihošpancira podržava i Grad Varaždin.
- Svjesni smo problema modernog vremena, teškoća u sustavu školstva i djece koja zaista imaju probleme s mentalnim zdravljem, što kao posljedica pandemije, što kao posljedica svega što se događa - društvenih mreža, drugačijeg načina komuniciranja koji nas u neku ruku otuđuje jedne od drugih. Mi smo, kao Grad, napravili apsolutno sve što je u ovom trenutku u našoj moći. Iz gradskog proračuna plaćamo dodatne psihologe u školama u kojima ih država nije zaposlila. Trebali bismo osvijestiti da se društvo moralno, kvalitativno i zdravstveno urušava, pritisci su ogromni - od izbjegličkih kriza, rata... Ljudi traže sigurnost, mladi se teško identificiraju sa stvarima s kojima bi se trebali identificirati. Nekada je bilo drugačije, imate osjećaj kao da su se zamijenile uloge učitelja i djece u školama. Brigu o mentalnom zdravlju bi trebalo dići na visoki nivo, država bi trebala biti pokretač, a ne da imamo krizne situacije u socijalnoj skrbi i drugim područjima. Psihošpancir je zato ogroman doprinos rješavanju tih problema - naglasio je Miroslav Marković, zamjenik varaždinskog gradonačelnika.
Među predavačima je i zastupnica u Europskom parlamentu te sveučilišna profesorica prof.dr.sc. Romana Jerković, koja je govorila o temi "Što EU čini za mentalno zdravlje?".
- Na razini Europske unije je situacija što se tiče mentalnog zdravlja bila poprilično uzdrmana i prije pandemije, a pandemija je sve to samo ubrzala i pogoršala. Europska komisija i Europski parlament, svjesni činjenice da to nije problem samo jedne države, pristupili su izradi strategije za mentalno zdravlje, koja je izašla u lipnju ove godine. Ona daje smjernice i primjere dobre prakse kako se nositi s tim problemom - napomenula je.
- Prva od smjernica je da mentalno zdravlja ne bi trebalo vezati samo za zdravstveni sustav. Rješenje problema ne smijemo tražiti samo u zdravstvenom sustavu, ono je multisektorsko pitanje. Također, fokus se stavlja na prevenciju i ranu detekciju, jer najskuplje je i najteže liječiti. Treća smjernica je poseban fokus na mlade ljude, jer odgovornost za stanje mentalnog zdravlja mladih leži u ponašanju odraslih. Važna je i destigmatizacija. Mentalni poremećaji su kao rane na duši, ne vide se, a ono što se ne vidi često skrivamo. Ljudi se srame, posebno mladi ljudi - ukazala je Jerković.
Detaljan program Psihošpancira dostupan je OVDJE.
