Pera je danas gotovo zaboravljeni posni kolač sa nadjevom od sira, jaja, kiselog mlijeka, kukuruznog brašna, vrhnja, šećera i soli. Tijesto koje nosi nadjev u pravilu mora biti što tanje, a treba biti izrađeno od bijelog pšeničnog brašna, soli i vode uz dodatak masnoće poput ulja ili svinjske maste, a rjeđe kiselog vrhnja i sirutke.
Nadjev za tijesto treba biti od srednje do jake gustoće. Kako nadjev ne bi prilikom pečenja iscurio s tijesta krajevi tijesta se navlače preko nadjeva do tri centimetra širine. Preko nadjeva stavlja se kiselo vrhnje te sitni listići domaćeg putra.
U daljoj prošlosti pera se pekla u krušnim pećima, a zatim u zemljanim ili limenim posudama u zidanoj peći na drva, šporetu. Pera je četvrtastog ili okruglog oblika ovisno o izgledu posude za pečenje ili izgledu drvene lopate kojom se stavlja u krušnu peć.
- Na Koleni post, Badnjak, pera je bila glavno jelo posne večere - kaže nam etnolog Tibor Martan.
Terezija Kerep i Slava Pupek iz Kamene Gorice, mjesta nadomak Madžareva, ovako opisuju pripremu pere za Koleni post.
- Večeru se moralo prirediti tak da bu ona kravska. Se kaj se bu jelo mora biti od krave i zato se pekla pera. V tu peru se nije smelo deti soli, a ak se pekla v zemljenom cimpetu ili kakvom protvanju onda se njega nije smelo premazati z domaču svinjsku masti - kažu sugovornice.
Jelica Hasija iz Madžareva spominje točno određena pravila ponašanja kod blagovanja pere na Badnjak.
- Gda se na Koleni poset navečer jelo peru nije se smelo lakte prisloniti na stol. Ak' si to napravil onda buš sigurno dobil mozle (gnojne prišteve) po telu - kaže Jelica.
Recept za izradu pere ustupile su nam Štefanija Vuk iz Madžareva i Ankica Hadrović iz Visokog. Recepturu izrade Štefanija je naslijedila je od svoje majke Magdice Vragović, a Ankica od svekrve Ljubice Hadrović.
Recept za peru Štefanije Vuk:
Sastojci za tijesto: 30 dkg pšeničnog brašna, ½ dl ulja, 1 žlica šećera, malo soli
Sastojci za nadjev: ½ kg svježeg kravljeg sira, 2 jaja, 15 dkg kukuruznog brašna, 2 žlice šećera, 2 dl kiselog vrhnja, malo soli
Od navedenih sastojaka se umijesi tijesto pomoću mlijeka i razvalja vrlo tanko. Na tijesto se stavi nadjev koji se razmaže po čitavome tijestu. Rubovi tijesta se saviju preko nadjeva do 3 cm. Nadjev se premaže s 3 dl vrhnja. Pera se peče do jake rumenosti.
Recept za pericu Ankice Hadrović:
Sastojci za tijesto: ½ kg glatkog brašna, 1 žlica masti, 3 dcl sirutke, malo vode, malo soli
Sastojci za nadjev: ½ kg svježeg kravljeg sira, 2 dcl vrhnja, 2 jaja, 1-2 žlice kukuruznog brašna
Priprema: Od navedenih sastojaka zamijesi se tijesto koje se tanko razvuče na veličinu limu u kojem će se perica peći. Sastojci za nadjev dobro se izmiješaju i rasporede po razvučenom tijestu. Višak tijesta savine se po nadjevu. Pečenu pericu premazati maslom.
Važnost pere u svakodnevnoj tradicijskoj prehrani Madžareva i šire okolice najbolje opisuje kazivanje Ane Stepančec iz Madržareva.
„… Najradije se jelo peru. Pekla se tri put tjedno i za Koleni post (Badnjak). Mlinec za peru mora biti tenki i od pšenične melje, a veliki kak krušna lopata – lopar. Onda se zmešalo koruznu melju, kiselo mleko, sir i jajca. To se delo po mlincu. Mlinec se z kraja zavrgne v vugle kaj se to ne bi rezišlo. Zgora se metalo puter i vrhnje. Znalo se deti i slivovog pekmeza. Mesto sira znalo se metati jabuke ili oreje. Najbolše je bilo deti tikve. Vele da je to pera tivenjača. Pera se pekla v krušne peče dok nije bila črlena. V jene krušne peči znalo se odjenput peči četiri pere. Žena je morala biti jako fletna pri metanju pere v peč. Ak bi joj se osmeknula i opala z lopra si bi je se smejali….“
Spomenuta kazivačica Ana Stepančec tumači nadalje spretnost djevojke kod izrade pere kao predznak dobre i poštene domaćice u budućnosti.
„Prije se negda puce paslo do deset let. Dečkovi su roditelji rekli neke stareše žene nek pazi kak puca dela, kak se vlada i kakva je pri delanju pere. Ak' je se tu pak pokazala dobra i fetna onda je bu dečko došel v snoboke.“
