Suočeni s izazovima koje donose klimatske promjene, Parkovi prilagođavaju i unaprjeđuju metode sadnje urbanog zelenila kako bi osigurali njegov dugoročni opstanak i vitalnost. Ovogodišnja proljetna sadnja u Varaždinu donosi inovacije koje predstavljaju značajan iskorak u prilagodbi urbanih stabala na ekstremne vremenske uvjete, osobito na sve učestalije sušne periode.
Hidroretencijska mreža – uspješna primjena u europskim gradovima
Jedna od ključnih inovacija jest ugradnja biorazgradive hidroretencijske mreže, koja se postavlja unutar sadne jame u zonu korijenskog sustava stabala. Ona ima sposobnost upijanja i zadržavanja vode u zoni korijenja stabla, osiguravajući tako optimalne uvjete vlage za rast i razvoj stabala. Njena primjena omogućava učinkovitije korištenje dostupne vlage u tlu, smanjuje potrebu za dodatnim zalijevanjem te doprinosi stabilnijem uspostavljanju korijenskog sustava u urbanim uvjetima.
Hidroretencijska mreža razvijena je i testirana u Njemačkoj te je već uspješno implementirana u brojnim europskim gradovima, gdje su dosadašnji rezultati pokazali značajno smanjenje gubitka novozasađenih stabala. U Hrvatskoj ju koriste u Osijeku.
- Slijedeći pozitivna iskustva, odlučili smo primijeniti ovu tehnologiju i evaluirati njenu učinkovitost u specifičnim pedološkim i klimatskim uvjetima Varaždina. U situacijama gdje su tla prirodno bogata vlagom ili kada se sade vrste koje ne zahtijevaju dodatno zadržavanje vode, nećemo koristiti ovu metodu kako bismo očuvali prirodnu ravnotežu u ekosustavu - pojašnjava Irena Prilika, magistra inženjerka urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša.
Zeolit – prirodni saveznik u poboljšanju tla i rasta biljaka
- Uz hidroretencijsku mrežu, dodatna inovacija koju testiramo ove godine je primjena zeolita – prirodnog minerala vulkanskog podrijetla koji ima iznimno korisna svojstva za poboljšanje tla i poticanje rasta biljaka - istaknula je.
Zeolit djeluje kao poboljšivač tla na nekoliko ključnih razina: veže i neutralizira teške metale, pesticide i herbicide; veže gnojiva i postupno ih otpušta; potiče mikrobiološke procese i stvaranje humusa; stimulira rast listova, stabljika i korijena biljaka; idealan je za miješanje s organskim i NPK gnojivima, gdje se gnojidba može smanjiti i do 30%, a da biljke imaju na raspolaganju više gnojiva.
Ove inovativne metode dio su strategije održivog upravljanja urbanim zelenilom u Parkovima, s ciljem povećanja otpornosti stabala na ekstremne vremenske uvjete, smanjenja potrebe za intenzivnim održavanjem te očuvanja bioraznolikosti. Uvođenjenovih tehnologija doprinijet će zdravijem i otpornijem zelenilu u Varaždinu, osiguravajući dugotrajan pozitivan učinak na urbani ekosustav i kvalitetu života naših sugrađana.
Cilj: više stabala, manje mortaliteta
Iako je u sklopu redovitog programa održavanja javnih zelenih površina tijekom ovogodišnje proljetne sadnje posađeno 47 stabala i većeg grmlja, glavnina sadnje planirana je za jesenski period. Tada su stabilniji vremenski uvjeti i veća vlažnost tla, što doprinosi boljem ukorjenjivanju sadnica i smanjenju mortaliteta mladih stabala.
U 2024. godini uklonjeno je ukupno 87 stabala, najčešće zbog štetnika, gljiva truležnica i starosti. Vrste poput breza, javora, smreka i borova bile su najviše pogođene. Sva uklonjena stabla nadoknađena su sadnjom 208 novih stabala, pri čemu je poseban naglasak stavljen na odabir vrsta prilagođenih urbanim uvjetima i klimatskim promjenama. Uz to, nova stabla sađena su i kroz projekt Varaždin pod krošnjama. Cilj je kontinuirano povećavati broj stabala u gradskom zelenilu, čime se poboljšava kvaliteta zraka, ublažava efekt urbanog toplinskog otoka te stvara ugodniji i zdraviji okoliš za građane.
