U velikoj koncertnoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu održan je 10. prosinca 24. recital suvremenoga pjesništva Senje i meteori, koji organizira Varaždinsko književno društvo u suorganizaciji s Glazbenom školom.
Prvobitni naziv recitala bio je Varaždin u srcu nosim, a u međuvremenu je osuvremenjen te iz godine u godinu privlači sve više sudionika, a prevladao je i lokalne okvire jer se na nj javljaju pjesnici iz gotovo cijele Hrvatske ali i susjednih zemalja. U suorganizaciji s Glazbenom školom festival je održan u čast Dana grada Varaždina koji se slavi na dan njegovoga zaštitnika svetog Nikole.
Recital je otvorila predsjednica Varaždinskoga književnog društva te urednica Zlata Bogović.
Na ovogodišnji natječaj odazvalo se 79 autora s 206 pjesama od kojih 74 na kajkavštini, a 132 na književnome standardu. U Zborniku recitala objavljeno je 50 pjesama a javno je izvedena 21 pjesma od prispjelih na Recital. Izabrane radove recitirali su Ljiljana Bogojević te Zdenko Brlek glumci HNK-a u Varaždinu, a u glazbenom programu sudjelovali su Andro Ostrongaj, klavir (prof. Ivan Kolar), Nikola Hrupek, harmonika (mag. mus. Saša Bastalec), Patrick Parlaj, tenor te Lucija Spevec, sopran (prof. Darija Hreljanović).
Dodijeljena su priznanja u tri kategorije, i to za najuspjeliju kajkavsku pjesmu, najuspjeliju pjesmu na hrvatskome književnom standardu te najuspjeliju pjesmu na varaždinske motive.
Nagrada za najbolju pjesmu nadahnutu povijesnim naslijeđem i/ili sadašnjošću grada Varaždina pripala je Tugomiru Oraku iz Varaždina za pjesmu ”Moj Varaždin”. Nagradu za najbolju pjesmu na kajkavskom narječju osvojio je Vladimir Šuk iz Oroslavlja za pjesmu “Kurtasti špancir po Varasdin gradu”. Nagrada za najbolju pjesmu na hrvatskom standardnom jeziku dodjeljena je Ljiljani Lukačević iz Ivanca za duhovnu pjesmu “Povratak na krsni zdenac” posvećenoj srušenoj crkvi sv. Nikole u Hrvatskoj Kostajnici 1991. godine.
U kratkom ali vrlo nadahnutom predgovoru dr. sc. Đurđica Garvanović-Porobija posebno ističe stihove pjesme “Povratak na krsni zdenac” Ljiljane Lukačević koji glase:
“Postala sam jedan od zidova hrama
što ko monoliti u vremenu stoje,
i znala da nisam među njima
na tom putovanju na izvore svoje.”
Riječ je o povratnici koja u duhovnim korijenima pronalazi snagu da premosti bol prouzročen ratom te mržnjom “razbijenog” svijeta njezina djetinjstva.
Kajkavska pjesma “Kurtasti špancir po Varasdin gradu” prožeta humorom povijesna je šetnja Varaždinom te zaustavljanje na njegovim najznačajnijim povijesno-kulturnim odredištima. Najbolja pjesma poznatog Varaždinca te dugovječnog tajnika VKD-a Tugomira Oraka pod naslovom “Moj Varaždin” oda je voljenom gradu koji je poosobljen a pjesnik ga u svojem oku vidi kao “pjesmu violine”, “gudalu vjetra” inspiran vjerojatno Varaždinskim baroknim večerima a ponekad i u haiku formi “nevidljivog oblaka”.
Sve ostale pjesme drugih autora s obzirom na teme pretežno su zavičajne, pejsažne, ljubavne, socijalne, misaone i duhovne tematike. Značajan broj pjesnika odašilje poruku nostalgije za izgubljenim svijetom mladosti.
Ocjenjivački sud djelovao je u sastavu Nada Rukav-Bogojević, (predsjednica), te članovi Đurđica Garvanović-Porobija i Darko Foder. Oblikovanje naslovnice potpisuju mr. Denis Peričić te prof. Damir Kliček, a tisak je povjeren renomiranoj tiskarskoj firmi TIVA koju zastupa Zvonimir Kušter.
