Uz još dvije osnovne škole i dvije srednje škole iz županije, Osnovna škola Cestica uključena je u projekt kurikularne reforme pod nazivom „Škola za život”, ali kako kažu nije da im je ovaj projekt donio neke krucijalne promjene koje nikada nisu prakticirali već suprotno, potvrdio je njihovu spremnost i kvalitetan način rada.
U eksperimentalnom programu
- Ono što je novost u projektu je digitalizacija, a ne toliko rad na praktičnoj nastavi koji smo mi ionako uvijek prakticirali. Učitelji su se kroz ljeto uhodavali kroz digitalne i virtualne učionice. Imali su prilike učiti i primjenjivati nove metode i tehnike rada, a što se tiče prakticiranja eksperimentalne nastave u radu to nam nije novost – navodi ravnateljica škole Nevenka Turščak. Iako je sve išlo prema planu oko edukacije nastavnog kadra, kaže ravnateljica da ih je početak školske godine sve dočekao nespremne budući da tehnologija, odnosno obećani tableti nisu stigli na vrijeme.
- Dobili smo ih tek prije mjesec dana i sa zakašnjenjem su ih učenici počeli primjenjivati – navodi sugovornica, dodajući da projekt ipak ima nedostataka koje tek sada vide.
Bez obzira na nedostatke, ipak smatraju da se iz projekta može izvući ono najbitnije, a to je da se učitelje potakne na još kvalitetniji rad s djecom.
- Stalno naglašavam da su učitelji okosnica škole. Oni već 20 godina rade slično, rade eksperimente, organiziraju izvanučioničku nastavu, koriste izvornu stvarnost za učenje. Takav način podučavanja je stvar isključivo osobe i mogu samo pohvaliti sve svoje učitelje po tom pitanju jer su se zaista svi odgovorno i savjesno primili posla i trude se – navodi ravnateljica.
Po pitanju opreme, ravnateljica naglašava da ih je Općina popratila. Dobra suradnja rezultirala je nabavkom 38 tableta koje je financirala Općina.
Inače, u ovoj školi u projekt Škola za život uključeno je, od sveukupno 444 učenika, njih 176. To su učenici prvih, petih i sedmih razreda samo za STEM područje, a s kojima će raditi 25 učitelja.
- I prije smo imali priliku organizirati si kalendar rada kako nam najbolje odgovara, a s obzirom na to da smo izabrani kao eksperimentalna škola, nismo čak radili nikakve drastične izmjene u planu rada već smo još malo bolje poboljšali ono što već radimo. Jedina značajna promjena je u prvom polugodištu kada peti razred radi samo geografiju i nakon rješavanja fonda sati se prebacuju na prirodu. Promjenu smo napravili i kod planiranja odmora pa smo organizirali nekoliko manjih odmora i to u vrijeme blagdana Svih svetih i za Dan nezavisnosti. Planiramo i tijekom godine organizirati Projektni tjedan. Prvi bi bio u prosincu. Tada se tradicionalno pripremamo za Božićni sajam pomoću kojeg prikupljamo sredstva za učenike slabijeg imovinskog statusa pa im financiramo izlete dok drugi Projektni tjedan ćemo napraviti u ožujku povodom Dana darovitih učenika, kao znanstveni tjedan – objašnjava sugovornica.
Dodaje da su oni kao učitelji dosta nezadovoljni u cijeloj priči oko eksperimentalnih škola jer se od njih očekuje puno pisanja, ali uz sve „brige“ oko nastavnog plana i rada škola se uključila u dva Erasmus plus projekta. Uključili su se u jednu K1 mobilnost, odnosno projekt „Djeca su naša ogledala“ koji podrazumijeva mobilnost učitelja u Irsku dok drugi projekt podrazumijeva mobilnost učenika u Rumunjsku, Bugarsku i Tursku.
Prednjače u odnosu na druge
- Krajem studenog dva nam učitelja putuju u Irsku gdje će se usavršavati i razmjenjivati iskustva. Projekt se zove „Djeca su naša ogledala“ a radi se o novom pristupu i poučavanju učenika romske nacionalne manjine, a što se pokazalo dosta uspješnim. Inače, mi čak u nekim stvarima, što se tiče Roma, prednjačimo, što smo saznali na kontakt seminarima u Hannoveru i Bergenu, gdje smo u razgovoru s kolegama iz skandinavskih zemalja mogli istaknuti svoje pozitivne primjere. Drugi projekt podrazumijeva četiri mobilnosti i uključeno je 12 naših učenika 7. i 8. razreda i učenici će se dodatno podučavati o primjeni novih tehnologija i novih načina podučavanja od nižih pa sve do visoko-školskog uzrasta. Sljedeća mobilnost bi trebala biti u Rumunjsku u ožujku u Bugarsku u svibnju i u Tursku se ide krajem rujna sljedeće godine. Cilj je od vršnjaka iz drugih zemalja saznati kako oni primjenjuju nove nastavne tehnologije uz druženje i usavršavanje engleskog jezika. Takvi su projekti jedan vid osnaživanja i vjetar u leđa djeci i učiteljima - govori ravnateljica.
Na pitanje kako uspijevaju, ravnateljica ističe da je dobar tim učitelja najvažniji „motor“ uspjeha.
- Mogu ja iz „petnih žila“ tražiti svoje učitelje da se uključe u projekte, ako ljudi nemaju motivacije i želje pa čak ni najmodernija tehnologija ne pomaže. Svaki učitelj, ako svoj posao doživljava kao poziv, da se s voljom posveti djeci i da bude u dobrim odnosima s kolegama, je temelj svega. Zato je cilj i vizija naše škole da je ona mjesto gdje će ljudi dolaziti s veseljem jer samo takve osobe mogu ispuniti svoje ciljeve – zaključuje ravnateljica
