U petak, 1. veljače, Varaždinske Toplice ponovno će se pridružiti programu popularne nacionalne manifestacije Noći muzeja.
Za sve posjetitelje bit će otvorena vrata Zavičajnog muzeja Varaždinskih Toplica, od 17 do 18 sati, te će moći razgledati bogati arheološki postav i postav Galerije Toplissa. U Kino dvorani u 18 sati Miroslav Klemm održat će zanimljivo predavanje o jedinom spomeniku proglašenja hrvatskog jezika službenim jezikom, koji se nalazi upravo u Varaždinskim Toplicama. Od 19 do 20 sati posjetitelji će se u prostoru Muzeja moći družiti s gostom predavačem.
Jedinstveni spomenik proglašenju hrvatskog jezika službenim jezikom nalazi se u centru Varaždinskih Toplica kao simbol sjećanja na političku borbu, domoljubnu ustrajnost i djelovanje Ivana Kukuljevića Sakcinskog te u spomen na njegov važan povijesni govor koji je održao u Hrvatskom saboru 1843. godine. Postavljanje spomenika u Varaždinskim Toplicama inicirao je poznati hrvatski slikar i umjetnik Ivan Rabuzin, koji je projekt postavljanja spomenika predložio Družbi „Braća Hrvatskoga Zmaja“.
Likovno rješenje spomenika rad je arhitekta Andrije Mutnjakovića koji ga je zamislio u obliku prizme visine 2,3 metra s bazom od 1,5 metra. Spomenik je izgrađen od ljubeljskog kamena zelenog dijabaza. Tri stranice prizme simbolično predstavljaju tri hrvatska narječja, a gornja zakošena ploha bilježi tekst poruke Družbe. Spomenik je svečano otkriven u na Trgu slobode u Varaždinskim Toplicama 8. studenoga 1997. godine u povodu 150. obljetnice saborskog proglašenja hrvatskog jezika službenim.
Tom prilikom govoreći u ime pokrovitelja Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu Sabora Republike Hrvatske, akademik Dubravko Jelčić istaknuo je da je hrvatski jezik, jezik jednog od najstarijih europskih naroda, a ujedno i jedan od najstarijih konstitutivnih europskih jezika. Naglasio je „kako je upravo hrvatski jezik među posljednjim narodnim jezicima ušao u politički život svoga hrvatskog naroda. Bio je to jezik naroda bez slobode, a narod bez slobode nikada ne može dokraja razvijati svoje biće i svoju svijest".
Ivan Kukuljević Sakcinski ostavio je dubok i neizbrisiv trag na području obiteljskog posjeda Tonimir pokraj Varaždinskih Toplica i u bogatoj povijesti Grada Varaždinske Toplice. Povijesni izvori potvrđuju, da je upravo toplički kraj bio veliko Kukuljevićevo književno nadahnuće. Upravo su na tom području nastala njegova mladenačka literarna ostvarenja poput „Dnevnika“ (1834.-1840.), sa zapisima o topličkom kupalištu, životu na Tonimiru, obiteljskim prilikama i domoljubnim domjencima, opisima topličkog krajolika i bolesnika na liječenju u topličkom kupalištu u vrijeme napoleonskih ratova, te „Juran i Sofija“, prva drama izvedena na hrvatskom jeziku. U Tonimiru je nastao i prvi Kukuljevićev značajan etnografsko-etnološki rad, autorska zbirka „Narodne pesme puka harvatskoga“ za koju je prikupio više od stotinu narodnih pjesama s cjelokupnoga hrvatskog kulturnog prostora na kajkavskome, čakavskome i štokavskome govoru.
Brojni njegovi autografi potvrđuju njegov interes za narodne običaje i vjerovanja na topličkom području, proučavao je i brojne kulturne spomenike Varaždinskih Toplica i šireg prostora Zagorja, a posebno vrijedni su njegovi radovi o arheološkim nalazima kao i epigrafski prilozi. Na povijesnom obiteljskom imanju Tonimir nastali su i neki od njegovih najvažnijih političkih članaka. Obiteljsku kuriju Tonimir na vrhu Topličke gore od 1830. do 1832. sagradio je Antun Kukuljević Sakcinski.
