- Što se tiče mature, za sada nema promjena u datumima. Isporuka videomaterijala i sadržaja koncipirana je tako da su prioritet maturanti, a počeli smo i s pojačanom nastavom za maturante putem televizije. Mi razrađujemo različite scenarije koji će omogućiti da učenicima osiguramo kvalitetno obrazovanje i uskladimo sve što je potrebno za završetak srednje škole i upise na visoka učilišta. Jer, epidemija s koronavirusom je globalna, u cijeloj Europi je prekinuta nastava u školama te fakultetima te su pred nama potpuno novi izazovi - rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Veliki izazovi pred nama
Aktualna školska i akademska godina vrlo je specifična: nakon štrajka prosvjetara, škole i fakulteti zatvorili su vrata zbog epidemije koronavirusa te se od 13. ožujka provodi nastava na daljinu. Prema prvim predviđanjima, učenici i studenti u školske klupe mogli bi se vratiti najranije 19. travnja, no ministrica ističe kako u trenutnoj situaciji ne vidi potrebe za dodatnim produljenjem školske godine. Zašto tako misli i je li zadovoljna s izvođenjem nastave na daljinu razgovarali smo s ministricom Divjak.
Nastave neće biti minimalno do 19. travnja. Dani su se već izgubili zbog štrajka i već je produljena nastavna godina. Hoće li zbog koronavirusa nastava trajati još dulje?
Svaki dan koji se provede u virtualnoj učenici je nastavni dan i on je nominalno nastavni dan. To znači da, ako bismo isporuke u virtualnim učionicama redovito radili, nema potrebe da se nastava produlji u ljeto. Ovaj režim od dva tjedna produljuje se minimalno do 19. travnja. Na prvom mjestu mora biti sigurnost učenika, ali i što kvalitetnija isporuka nastave. Vjerujem da ćemo sve uspjeti, no izuzetno su važni disciplina, strpljenje, solidarnost i suradnja. Mnogi su nam poslali videouratke na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. kako bi nam pomogli u organizaciji nastave i na tome im zahvaljujem, a oni koji imaju dobre ideje, pozivam ih da isto učine. Sva dobra rješenja su dobrodošla.
Iza nas su dva tjedna izvođenja nastave na daljinu. Jeste li zadovoljni načinom na koji je nastava organizirana? Je li se moglo bolje?
I u ovim izvanrednim, teškim okolnostima, škola u Hrvatskoj funkcionira i hvala svima: snašli smo se bolje od puno većih i bogatiji država i na to trebamo biti ponosni! Istina, virtualna škola, ali funkcionira. Uspješno su počeli i televizijski programi Škola na Trećem te Škola na Sportskoj televiziji, a od ponedjeljka 23. ožujka krenulo se s prijenosom nastave i na RTL-u. Ti programi su "backup" za virtualnu nastavu na daljinu za učenike viših razreda i srednjih škola, koja je u ponedjeljak, prvog dana online nastave u Hrvatskoj, krenula u punoj funkcionalnosti u Istarskoj županiji, a u ostatku Hrvatske dva dana kasnije. Sve to ne znači da će sve skupa biti bez problema jer ovih dana i veliki servisi na globalnoj razini gube vezu. Što se tiče samih priprema, mi smo u dva do tri tjedna pripremili ono što bi se u jednom normalnom procesu pripremalo dvije do tri godine, zato hvala svima na trudu. Hvala učiteljima i ravnateljima koji su uložili veliki trud. Imamo i puno onih koji žele pomoći od teleoperatera i nakladnika do TV kuća do udruga, tvrtki i pojedinaca.
Za učenike je organizirana i škola putem televizije. Činjenica jest da nije lako organizirati jedinstvenu nastavu za učenike za cijelu Hrvatsku, no djeca su se sadržajima smijala, govorila da to nema veze s onim što rade u školi. Kako to komentirate?
Zbilja smatrate da se u dva tjedna može programirati nastava po mjeri za 460.000 učenika na razini Hrvatske, dok puno bogatije i razvijene EU države nisu ni startale s nastavom? Mi smo ponudili tu mogućnost učiteljima kao pomoć, posebno u prvim tjednima kada se moraju navikavati na novu tehnologiju izvođenja nastave. Međutim, nastavnici mogu organizirati nastavni sat u skladu sa svojim pripremljenim materijalima prateći sadržaj koji se trenutno obrađuje u njihovom razredu. Ako se radi po uobičajenom rasporedu, isti mora biti objavljen na mrežnim stranicama škole i svi nastavnici moraju samostalno pripremati sve materijale i objavljivati ih učenicima. Dakle, sve mora biti jasno objavljeno i objašnjeno na mrežnim stranicama škole. Ne možemo očekivati da će u ovoj situaciji sve biti savršeno, ali dali smo opciju našim učiteljima da nastave rad s učenicima i sustav funkcionira, to je ono što je važno. Što se tiče toga da su se djeca smijala... To je zdravo, ali nije zdravo kada su odrasli maliciozni umjesto da budu konstruktivni. Pred nama je vrijeme kada će nam dobro doći solidarnosti, disciplina i strpljenje.
Istraga za kibernetičke napade
Prvog dana izvođenja nastava online izjavili ste da hakeri napadaju Carnet (DDOS napadi). Kako ste sigurni da se radi o hakerima? Većini IT stručnjaka je jasno da se ne radi o napadima, već se problemi događaju zbog prevelikog broja posjećenosti za koje ste očito nepripremljeni?
Voljela bih kad spominjete kvantifikator poput "većini IT stručnjaka“, da budete precizni. MUP je potvrdio da provodi istrage za desetak napada u 48 sati, tako da su te teze tada demantirane. Nažalost, uvijek postoje neodgovorni pojedinci ili grupe devijantnoga ponašanja što je tim gore jer se dogodilo baš u trenutku kada se cijela Hrvatska ujedinila u pozitivnoj mobilizaciji kako bi se učenicima omogućilo obrazovanje, na čemu je velik broj ljudi s ljubavlju dva tjedna danonoćno radio. Kibernetički napadi počeli su već u petak, dva dana prije početka online nastave, a situacija je kulminirala na prvi dan početka nastave na daljinu.
Zbog epidemije koronavirusa reforma Škola za život je trenutno nije toliko u fokusa zanimanja javnosti. No reforma je pokrenuta u vrijeme vašeg mandata. Kako se provodi reforma, hoće li ona donijeti željene promjene u hrvatski obrazovni sustav?
Povratne informacije s terena su jako dobre, ali podrška mora i dalje biti snažna. Kao što sam više puta isticala: reforma je maraton, a ne utrka na 100 metara. Da nije bilo reforme, ne bismo niti mogli biti u stanju izvesti ovaj iznenadan prelazak na nastavu na daljinu. Naime, intenzivno su se provodile edukacije nastavnika i to dobrim dijelom u virtualnom okruženju, a sada su nam na raspolaganju velike količine opreme koja nas je stavila u dobru poziciju za ovakav pionirski pothvat. Iako digitalizacija nije bila u središtu Škole za život, ona je ipak važan nusprodukt jer to je zahtjev suvremenog ekonomskog i društvenog razvoja. I dosta onih koji su bili protiv edukacije u Loomenu sada su tražili da se njihove virtualne zbornice i razredi otvore baš u Loomenu jer su u njemu naučili raditi.
Kako ocjenjujete svoj mandat, jeste li zadovoljni postignutim? Jeste li mogli učiniti više?
Odmah po dolasku na mjesto ministrice istaknula sam četiri velika reformska procesa na kojima inzistiram: reforma općeg obrazovanja, reforma strukovnog obrazovanja, relevantno visoko obrazovanje te poticanje i naglasak na izvrsnosti u znanosti. Gotovo smo utrostručili broj stipendija koje dodjeljujemo studentima, a samo u kabinete u školama uložili smo oko 100 milijuna kuna samo prošle godine. Za sve učenike u osnovnim školama osigurali smo besplatne udžbenike. Nikad dosad naše škole nisu imale toliko novca na računu za opremanje, knjige i edukaciju. Osigurali smo i rekorda ulaganja u znanost od čak 2,5 milijarde kuna većim dijelom iz EU fondova. Informatika u 5. i 6. razredu OŠ je po prvi put obvezni predmet a u strukovno obrazovanje koje je dugo bilo zaboravljeno ući će 1,5 milijardi kuna! Ostaje izazov reforme visokog obrazovanja, ali nju će zahtijevati i učenici koji će sutra postati studenti, ali i poslodavci.
Gdje su glavni problemi Hrvatske u obrazovanju? Je li obrazovanje jedini put napretka Hrvatske? Što bi se trebalo promijeniti?
Obrazovanje je ključno za društveni napredak. Kod nas imamo situaciju da se često javljaju dežurni kritičari i kočničari promjena bez argumenata i činjenica. Da bi reforma uspjela, potrebno je stalno raditi na društvenome dijalogu, izbjegavati nepotrebne ideološke sukobe i korištenje obrazovanja u političkim razračunavanjima. Mi smo ideologiju očistili iz reforme i to je važna pobjeda. Ali treba imati na umu da su sve uspješne ekonomije danas razvile na inovacijama i primjeni znanosti, a ta će komponenta postojati sve značajnija u budućnosti. Nas spašava isključivo ulaganje u obrazovanje i znanost. Ali ne bilo kakvo obrazovanje, već ono koje odgovara na izazove 21. stoljeća i ne bilo kakvu znanost već ona koja je međunarodno konkurentna.
Hoće li i dalje ostati u politici ili se vraća studentima i razmišlja li o kandidaturi za gradonačelnicu Varaždina pročitajte u Varaždinskim vijestima...