Nova školska godina započela je s mnogim promjenama, osobito u osnovnim školama koje su prvi puta kao obvezni predmet u 5. i 6. razredima dobile informatiku, ali i u 74 osnovne i srednje škole, koje su ušle u eksperimentalni program “Škola za život”.
Veliki projekt na kojem se, kako kažu iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, radi intenzivno posljednjih godinudana, započeo je s problemima na terenu. Krenulo se bez udžbenika, tableta, digitalnih obrazovnih
materijala, no iz Ministarstva poručuju kako se svi problemi rješavaju u hodu.
Što točno znači “Škola za život”, koje su novine u samom obrazovanju i što čeka učenike, nastavnike, ali i roditelje, razgovarali smo s pomoćnicom ministrice znanosti i obrazovanja te profesoricom matematike i informatike Lidijom Kralj.
Formativno vrednovanje
Započela je nova školska godina, ovog puta nešto drugačije za 74 škole, koje su ušle u eksperimentalni program Škole za život. Što učenici mogu očekivati, a što nastavnici i roditelji?
Učenici mogu očekivati promjene usmjerene prema modernizaciji škole i obrazovanja – poticanje kritičkog promišljanja učenika, razvijanje stavova i vještina. Nastava je strukturirana kao istraživačka i projektna u čijem je središtu upravo učenik, a tu je, naravno, i rasterećenje po pitanju materijala za rad i praćenje nastave. Uvođenjem tableta smanjila se težina školskih torba, a dosadašnji način isključivo sumativnog vrednovanja (brojčanim putem tj. ocjenama) trebao bi biti manje opsežan dok će važniju ulogu imati formativno
vrednovanje.
Više će se primjenjivati metode vrednovanja za učenje i vrednovanje kao učenje. Tako će roditelji imati konkretniju informaciju o napretku svoga djeteta, u čemu je učenik dobar, u čemu mu je potrebna podrška i sl. Želimo da učitelji, učenici, ali i roditelji prihvate da je normalno i pogriješiti i da se na greškama može učiti. Učitelj neće biti jedina osoba koja daje povratne informacije o napretku i uspješnosti učenika jer će se poticati metode samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja kako bi učenici osvijestili do koje mjere su nešto usvojili te na koji način mogu još više napredovati.
U školama koje sudjeluju u eksperimentalnom programu održavat će se i roditeljski sastanci kako bismo roditeljima dali informacije o aktualnim promjenama – kako i zašto se uvode. Također, jedan od ciljeva je raditi na profesionalnom razvoju učitelja i nastavnika – u podizanju njihovih kompetencija.
Iz Ministarstva se može čuti da je eksperimentalni program ‘Škola za život’ zapravo eksperimentalna faza Cjelovite kurikularne reforme. Je li to točno? Je li to temelj s kojim se kreće u Cjelovitu kurikularnu reformu?
„Škola za život“ prvi je korak prema ostvarenju cilja Cjelovite kurikularne reforme, a to je uspostavljanje usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja koji odgovara zahtjevima modernog i za život potrebnog obrazovanja. U eksperimentalnom programu uključeni su svi elementi kurikularne reforme baš kako je i navedeno u Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije.
Uključeno je svih sedam međupredmetnih tema te okviri za poticanje i vrednovanje postignuća darovitih učenika i učenika s poteškoćama. Prema procjenama Europske komisije, čak 65 posto djece koja sada počinju osnovnoškolsko obrazovanje radit će u zanimanjima i na poslovima koja danas ne postoje. U svijetu automatizacije i digitalizacije učenici trebaju imati bitno drukčiji skup vještina i znanja kao i samostalnost i odgovornost te je krajnje vrijeme da im to škole (za početak Škole za život) to omoguće.
Što još čeka škole u eksperimentalnom programu "Škola za život" pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
