Od početnih 13 pomoćnika u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju, Grad Varaždin je u školskoj godini 2015./2016. svojim najranjivijim skupinama osigurao 53 pomoćnika u nastavi. U projektu DOMINO – Doprinosimo razvoju inkluzivnog obrazovanja 60-ero djece s poteškoćama u razvoju dobilo je svoje pomoćnike u školama, a 11-ero u vrtiću.
Projekt je počeo još 2010. godine s 13 pomoćnika u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju.
– Jednostavno, uvidjeli smo da postoji potreba za pomoćnicima i krenuli smo u tom smjeru. S obzirom na to da je bila povećana potreba za pomoćnicima, povećavali smo njihov broj ovisno o stvarnim potrebama – pojašnjava Danijela Vusić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Varaždina.
Tako su u školskoj godini 2013./2014. provodili projekt ACTIVE iz Europskoga socijalnog fonda, za što su dobili bespovratnih 265.000 eura.
– Tada smo povećali broj pomoćnika u nastavi na 20. Nakon toga svake su se godine projekti provodili i uz potporu resornog ministarstva, koje je počelo raspisivati natječaje za projekte za pomoćnike u nastavi i otada se mi redovito javljamo. Svake godine osjećamo određenu neizvjesnost, jer pišemo prijave pa ne znamo hoćemo li dobiti sredstva, kako sami pomoćnici i djeca tako i roditelji djece s teškoćama u razvoju, koji nikad nisu sigurni kako će postupak završiti i hoće li dijete dobiti pomoćnika – kaže pročelnica Vusić.
Neizvjesnost zbog natječaja
Iduće školske godine 2014./2015. prijavljen je i dobiven projekt ADORA, kojim su poprilično narasli i povećali broj pomoćnika u nastavi, 42 učenika imala su asistenta.
– Ovogodišnji projekt je projekt DOMINO, u njemu imamo 53 pomoćnika za šezdesetero djece, neki pomoćnici rade u grupi i to se odnosi na pomoćnike u Centru Tomislav Špoljar. Projekt DOMINO vrijedan je 2.036.000 kuna, od čega s deset posto sudjeluje Grad Varaždin. Sam je projekt vrlo uspješno realiziran, što pokazuju i ankete, od samih asistenata do roditelja djece s poteškoćama u razvoju – navodi pročelnica i dodaje da je projekt imao i završnu dvodnevnu konferenciju međunarodnog tipa.
Osim naših ravnatelja, stručnih suradnika i pomoćnika, na konferenciji je predavanje održalo dvoje profesora iz Slovenije i Danske, koji su govorili o svojim iskustvima.
– Mi imamo drugačiju situaciju. Kod njih su pomoćnici definirani pravilnikom i u sustavu su školstva. To je ono čega kod nas nema, već se mi moramo javljati na natječaje za projekte i tu se uvijek stvara određena neizvjesnost hoće li dijete dobiti pomoćnika ili neće. Međutim, u njihovu sustavu obrazovanja dijete ima pomoćnika do pet sati tjedno, a naši su pomoćnici u nastavi s djecom prema broju školskih sati, odnosno ovisno o rasporedu sati djeteta. Ovaj je naš model nešto bolji i sami su istaknuli da je vrlo pozitivan. No oni imaju centraliziran sustav na razini države i njihovi su asistenti okupljeni u mobilne timove, koji onda obilaze škole i pružaju pomoć djeci s poteškoćama u razvoju – ističe Vusić i naglašava da je naš sustav ipak bolji jer omogućava kompletnu inkluziju djeteta u razred, što znači da se dijete u potpunosti integrira u sve procese nastave, ovisno o djetetovim mogućnostima.
– Djecu s poteškoćama u razvoju ne odvajamo u zasebni razred, kako je to slučaj u Danskoj, već ih se stavlja u razrede s ostalom djecom koja nemaju poteškoće u razvoju. Smatramo da im time dajemo mogućnost da se što bolje integriraju u sam razred i to je viša razina inkluzije. Međutim, ima i to nekih svojih nedostataka upravo zato što svake godine strepite hoćete li imati pomoćnika ili ne s obzirom na to da se projekti moraju prijavljivati na natječaje – napominje pročelnica.
Edukacija pomoćnika
Pomoćnici prolaze edukacije u sklopu projekta, no većina ih je već prethodno educirana. Svaki projekt zahtijeva i dodatnu edukaciju, no neki pomoćnici rade već punih pet godina tako da oni imaju po tri do četiri projekta edukacije.
– Svaka edukacija ima nešto novo i oni nadograđuju svoje znanje. To bismo htjeli i zadržati. Prošle godine uveli smo i 11 pomoćnika za djecu u vrtićima. Intencija Grada je da dijete dobije pomoćnika u što ranijoj dobi, jer rezultati pokazuju da se neke poteškoće mogu lakše prebroditi i djeca ih jednostavno prerastu i u školi ih više nemaju, jer više nema potrebe za tim – naglašava pročelnica.
Kako se sustav razvija dostupno je sve više informacija u čemu sudjeluju i udruge koje roditeljima pomažu oko korištenja prava, upućivanja na terapije i vježbe... Upravo zbog toga Grad Varaždin nastavlja programe pomoćnika u nastavi i iduće školske godine.
– Priprema se projekt za iduću godinu, koji će ići u dvije faze. Prva je popis djece s dokumentacijom i to smo već poslali, a sad čekamo odobrenje resornog ministarstva da bismo mogli dati daljnju dokumentaciju oko financijskog dijela projekta. Ove godine projekt će se zvati POSITIVA. Imamo prijavljeno 57 djece, razlika je samo u Centru Tomislav Špoljar. Na razini ministarstva iznos za pomoćnike je nešto smanjen. Što će se dogoditi s obzirom na trenutačnu političku situaciju, teško je reći, no projekti su prijavljeni na vrijeme i nadamo se da će sve biti realizirano kako ne bi bilo stresa uoči početka nastave – zaključila je pročelnica Vusić.
