Često panično reagiramo na mnoga nepoznata mala stvorenja s kojima se susrećemo u vrtu, a mnogi od njih su zapravo vrlo korisni i poželjni. Tim povodom porazgovarali smo sa Silvijom Kolar–Fodor, predsjednicom Udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autoricom istoimenog portala i zaljubljenicom u prirodu te dugogodišnjom biovrtlarkom koja nama je prenijela svoje iskustvo i otkrila nekoliko trikova u borbi s nametnicima.
I sama priznaje da je, kada se prvi puta susrela s najezdom ušiju u svom biovrtu, osjetila paniku kako postupiti. Od tada su proš- le godine rada i proučavanja vrta i života u njemu pa se danas na to samo nasmije.
Bubamare i uši
- S godinama došlo je i iskustvo te sam spoznala da nema vrta bez bolesti i nametnika, odnosno, da su sasvim prirodna pojava - ističe sugovornica. Kako objašnjava, u prirodi postoji ravnoteža pa recimo ako se na listovima neke biljke pojave lisne uši doći će i bubamare koje se njima hrane. Međusobno je sve povezano te ne postoje u prirodi isključivo “dobri ili loši”.
Stoga treba naučiti tko su određenim vrstama nametnika prirodni neprijatelji - objašnjava Kolar-Fodor. Ona, naime, savjetuje da u pokušaju stvaranja ravnoteže u vrtu, prvotno, treba privući što više “dobrih kukaca” da bi “držali” populaciju “štetnika” pod kontrolom, a djelovati samo u onim slučajevima kada pojedine vrste kao što su španjolski puževi i krumpirova zlatica, nemaju dovoljno neprijatelja.
Biljke “mamci”
S druge strane, KolarFodor savjetuje da se prskanjem s raznim preparatima, bilo kemijskog ili prirodnog porijekla, uništavaju svi kukci koji se zateknu na mjestu prskanja. Stoga, ona preporuča prskanje jedino ako je prijeko potrebno i to samo prirodnim preparatima. - Puno se više može postići npr. biljkama mamcima za nametnike, a to su biljke koje će nametnici prije napasti nego povrće - savjetuje sugovornica.
Mamci za uši su kamilica i bijela laboda, ističe sugovornica, dok rajčicu u slučaju bolesti prska mlijekom koje je univerzalni fungicid za sve gljivične bolesti. - Najbolji način borbe protiv bolesti jest prevencija, odnosno, biljci osigurati zdrave uvjete rasta kako bi joj se “dizao” imunitet - savjetuje sugovornica.
Također, muhe i komarci imaju bitnu ulogu u biosustavu i to kao hrana žabama i pticama dok postoji mnoštvo raznih recepata za prskanje protiv ušiju, od koprive, pelina, ljutih papričica i slično pa ne treba koristiti kemikalije.
- Primjetila sam da biljne uši, pogotovo one crne koje su i zapravo na vrtu naj- češće, perferiraju neke vrste povrća, ali i neke vrste “korova” - ističe sugovornica koja je na temelju toga počela razvijati svoje tehnike mamaca za uši u vrtu. Također, uočila je da crne uši najčešće napadaju bob, špinat, blitvu, grah i mahune, ali isto tako vole i bijelu lobodu i kamilicu, pa će prije naseliti nijh nego ostalo povrće
“Biovrt-u skladu s prirodom”
Silvija Kolar–Fodor, predsjednica je udruge “Biovrtu skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, zaljubljenica u prirodu i dugogodiš- nja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.
Udruga Biovrt-u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaraju zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.
