Kako su se nekada čistila jezera, kada nije bilo silne mehanizacije ili, jednostavno, nije bila od pomoći zbog stanja terena? Odgovor na to pitanje dao nam je Franjo Pavetić Nešo, varaždinski cvjećar, ukazujući na čišćenje jezera u arboretumu Opeka, čiji je jedan od najbolji poznavatelja, osobito njegove prošlosti.
-U jednom, manjem dijelu arboretuma Opeka, koji se prostire na 50 hektara, nalazi se jezero, koje s vremena na vrijeme treba čistiti jer u protivnom gubi svoj sjaj, objašnjava Pavetić, napominjući da se perivoj, kakav danas poznajemo, počeo oblikovati sredinom XIX. stoljeća, kada je vlasnikom posjeda postao grof Marko Bombelles, a perivoj je postojao još u XVIII stoljeću.
O čišćenju jezera u arboretumu Opeka prije 60 godina, točnije 1962. godine, Franjo Pavetić Nešo i danas ima fotografije.
-Projektantima, odnosno investitoru, a tada je to bila država, bilo je jasno da svako korištenje tadašnje teške terenske mehanizacije ni u kojem slučaju ne bi bilo učinkovito. Naime, usprkos isušivanju, neprekidno je doticala podzemna voda pa se nikako nije mogao dobiti potpuno suhi mulj, odnosno sediment. Osim toga, postojala je bojazan od uništenja djela perivoja, koji je bio u savršeno održavanom stanju od strane vrhunskih vrtlara, naglašava.
Prije početka radova razmatrano je nekoliko načina čišćenja bez teške mehanizacije.
-Jedna od opcija bila je postavljanje pomične transportne trake, ali tada nije bilo moguće osigurati takve trake potrebne dužine, ukazuje. Zato je odabran drugi, stariji način čišćenja.
- Za izvlačenje mulja postavljeni su pragovi i tračnice za kiper rudarske vagončiće. Pohvalno je što su tadašnji inženjeri za transport vlažnog mulja iznimne težine primijenili tzv. venecijanski model korištenja drveta za temelje građevina u nestabilnom tlu. Drvene pragove postavili su na dno, odnosno tlo jezera a na njih tračnice za rudarske vagone, koje su teret uspješno rasporedili na veću površinu. Zahvaljujući tome, a unatoč mulju koji je podloga nestabilna za transport,posao su uspješno obavili u zadanom roku, naglašava Pavetić, dodajući da su radove izvodili vrijedni radnici iz Bosne, koji su mulj utovarivali ručno lopatama i štihačama, a sa sjekirama bi sjekli korijenje trstike.
Motel Opeka
U vrijeme priprema čišćenja jezera u arboretumu Opeka, točnije u kolovozu 1961., otvoren je u njegovoj neposrednoj blizini motel Opeka. Nudio je smještaj posjetiteljima arboretuma i dvorca, koji je još bio očuvan, kao i lovcima. Motel je vodio Vili Arbes, koji je prije bio na čelu Istre u Varaždinu.
