Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata potvrdila nam je kako je na našem tržištu otkrila sedam vinskih patvorina - četiri vina s Kosova, jedno iz BiH, a dva iz Hrvatske. DIRH je ove godine obavio 84 inspekcijska nadzora prilikom kojih je uzorkovano 84 vina porijeklom iz RH, ostalih zemalja članica EU-a i trećih zemalja, a od toga je kod 14 službenih uzoraka vina provedena analiza stabilnih izotopa radi sumnje na patvorenje.
Nepovjerenje među vinarima
Rezultati analize pokazali kako je sedam vina patvoreno dodatkom vode i šećera čije podrijetlo nije iz grožđa. Od pet patvorenih vina iz trećih zemlja, dva su označena kao rajnski rizling, jedno kao graševina i jedno vranac. Tko su proizvođači, odnosno uvoznici lažnjaka, Inspektorat ne želi otkriti jer se radi o, kako navode, inspekcijskoj tajni.
- Nije dobro da se ne otkriva čije je vino ako je već puštena informacija o patvorinama. Posljedica toga je da se širi nepovjerenje među vinarima. Bilo bi dobro da znamo, odrazilo bi se na prodaju i status konkretnih vina, ali bi svi ostali bili lišeni sumnje - komentirao je vinski stručnjak Saša Špiranec “šutnju” Inspekcije.
Dodaje kako sada sumnja pada na sve i vlada nesigurnost. Osim toga, 84 uzoraka je, kako kaže, ništa. - Na cijelu zemlju čini mi se malo. To ispada 10-11 uzoraka mjesečno - ustvrdio je Špiranec.
Mijenjati propise
Ističe da bi se naše vinske vlasti više trebale baviti kontrolom, a manje administriranjem oko puštanja u promet. - Taj birokratski duh oduzima puno vremena i zapošljava se masa ljudi. Trebaju raditi upravo ovo što su sada napravili. Zakonodavac bi trebao propisati koje parametre proizvod treba zadovoljavati da se pusti u promet, a proizvođač bi ih trebao ispunjavati – kaže. A što je s kupcima? Kupac treba koristiti zdrav razum, poručuje naš vinski znalac.
- Ako je nešto tako jeftino da košta kao kila grožđa, onda vam je jasno da to nije od grožđa. Ispod 1,50 eura ne možete proći s opremom boce. Ili ako je sorta jako tražena te godine, u deficitu je, a na tržištu je imate po 19,99 kuna, teško da je to ta sorta. Ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je tako, ali skeptičan sam kao potrošač – govori nam Špiranec, ističući da ono što izgleda nevjerojatno, onda vjerojatno i jest nevjerojatno jer se patvorine nalaze u cjenovnim zonama tih “budget” vina.
-Trgovac želi biti najjeftiniji i ima zahtjev prema vinaru – ako mu ne može isporučiti ono što želi, traži drugoga i tu se nađe nemoralni dobavljač vina ili oni koji su prisiljeni ući u takve kombinacije jer su u nevolji – pojašnjava nam vinski stručnjak zašto se patvorena vina nađu na policama trgovina.
SAVJETI ZA KUPCE
Kako se zaštiti prilikom kupnje vina i ne odabrati patvorinu?
1. Koristite logiku: Ako je cijena vina dvadesetak kuna, teško da je s njim sve u redu. Uračunajte u to troškove ambaleže, poput boce i oprema butelje, jasno je da je riječ o patvorini ili nekoj drugoj krivo deklariranoj sorti.
2. Izbjegavajte kupnju vina u velikim pakiranjima: Nakon otvranja rapidno propada, a u hladnjaku može stajati samo nekoliko dana. Osim toga, u velikim pakiranjima obično je vino loše kvalitete.
3. Kupujte vino u staklenoj ambalaži: Staklene boce vinari pune s manje tretmana, poput pojačanog sumporenja.
4. Izbjegavajte vino u plastici: Svjetlo, zrak, temperatura i plastika najveći su neprijatelji vina.
5. Popularne sorte po niskoj cijeni: Malvazija ili plavac mali za 19,99 kuna? Teško da su u boci navedene sorte ako je cijena litre grožđanog soka te sorte otprilike jednaka.
