Integracija koja podrazumijeva obostrano prihvaćanje obogaćuje živote

VV | 1.10.2022. u 15:00h | Objavljeno u Društvo

Od pamtivijeka, kada je neko područje pogođeno izvanrednim stanjem, njegovi stanovnici suočavaju se s prisilnom migracijom. Sigurnost im je ugrožena, a nerijetko bježeći u strahu za vlastiti život ti ljudi kreću na drugo odredište za koje se nadaju da će im postati utočište i pružiti toliko željeni mir. Kada se Europa 2015. i 2016. godine suočila s humanitarno-izbjegličkom krizom uzrokovanom prvenstveno ratnim stanjem u Siriji i Afganistanu, postalo je jasno kako se radi o kompleksnom pitanju oko kojeg je potreban konsenzus svih zemalja članica i kojem je imperativ zaštititi sve koji u nevolji prelaze granice. Institut međunarodne zaštite jamči državljanima trećih zemalja koji osnovano strahuju od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili progona zbog političkog mišljenja i ne mogu ili ne žele prihvatiti zaštitu vlastite zemlje, siguran prihvat u zemljama članicama EU pa tako i u Hrvatskoj. Svjež je primjer aktiviranja i privremene zaštite, nastale zbog ratnog stanja u Ukrajini, a koja predstavlja zaštitu odobrenu u izvanrednom postupku kad se događa masovni priljev osoba koje su bile prisiljene napustiti svoju zemlju zbog agresije koja je izvršena na njih i na njihove domove.

Odobrena međunarodna, supsidijarna ili privremena zaštita uključuje određena prava i obveze, no život izbjeglih ljudi nastavlja se u novoj zajednici. Kvaliteta njihove svakodnevice ne ovisi samo o zajamčenim pravima, već i onim segmentima koji nisu propisani na papiru nego u srcu i volji zajednice da im pomogne da se uklope. Koliko je integracija državljana trećih zemalja značajna za društvo u cjelini te o tome kako bi društvene strukture, ali i sami građani mogli pridonijeti uključivanju ovih osoba u svakodnevni život zajednice, govori nam g. Alen Tahiri, univ. spec. pol., koji je na čelu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske te dugogodišnji predsjednik Stalnog povjerenstva za integraciju stranaca u hrvatsko društvo.

Cjelovita integracija državljana trećih zemalja kojima je odobrena međunarodna zaštita nemoguća je bez odgovarajućeg zakonodavnog i institucionalnog okvira. Kako Hrvatska stoji po tom pitanju?

U pravu ste, da bi društvo bilo uključivo, a integracija shvaćena i provedena kao aktivan proces, preduvjet je kvalitetan zakon i odgovornost institucija. Republika Hrvatska još je 2013. godine donijela dokument koji sažima odredbe nacionalnog zakonodavstva kojima se reguliraju područja migracija i integracije stranaca u hrvatsko društvo, kao i preuzete međunarodne obveze. Taj dokument se između ostalog, sastoji u osiguravanju određenih prava strancima, a koja se primarno odnose na pravo na rad, odgovarajući smještaj odnosno stanovanje, obrazovanje i učenje hrvatskog jezika, povijesti i kulture, unutarnju sigurnost i međuresornu suradnju, s posebnim naglaskom na važnost senzibilizacije javnosti i stručnjaka o specifičnim potrebama ranjivih skupina stranaca i sprječavanju diskriminacije. S druge strane, stranac je dužan sudjelovati u gospodarskom, socijalnom i kulturnom razvoju svoje nove okoline. Navedena uzajamnost moguća je isključivo ako su stranci uključeni u društvo s jednakim prilikama za dostojanstven, nezavisan i aktivan život.

Koja je uloga Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjima u procesima integracije državljana trećih zemalja?

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uključen je u poboljšanje procesa integracije uglavnom putem koordinacije rada svih ministarstava, nevladinih organizacija i drugih tijela koja sudjeluju u postupku uključivanja u društvo azilanata ili stranaca pod supsidijarnom zaštitom u okviru rada Stalnog povjerenstva i pripadajuće Radne skupine koja je nadležna za izradu akcijskih planova za integraciju. Tako je izrađen i Nacrt novog Akcijskog plana za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo te očekujemo njegovo donošenje do kraja ove godine.

Kroz navedena radna tijela Ured aktivno radi na sveobuhvatnim i koherentnim pristupima integracijskoj politici u svim segmentima nastojeći pozitivno utjecati na zakonodavne, regulativne i institucionalne pretpostavke za proces uključivanja ove kategorije stranaca u društvo. Tako smo uspostavili suradnju i s jedinicama lokalne i regionalne samouprave ili, primjerice, Islamskom zajednicom u Hrvatskoj. Politike integracije učinkovitije su kada zauzimaju pristup „cijele zajednice“.

Također, Ured kontinuirano provodi projekte putem Fonda za azil, migracije i integraciju uglavnom usmjerene na edukacijske i senzibilizacijske aktivnosti namijenjene stručnoj i općoj javnosti, kako bismo svi skupa uspješno odgovorili na specifične potrebe ove kategorije stranaca, ali i stvarali društvo dobrodošlice koje je spremno na ispravan način uključiti nove članove zajednice.

Suradnja raznih dionika važna je za uspješnu provedu integracijskih politika. Koji su najznačajniji iskoraci u Hrvatskoj na tom području?

Suradnja svih dionika sustava zapravo je presudna kako bi integracija državljana trećih zemalja bila kvalitetna i uspješna. Nacionalna i lokalna razina na tom području moraju djelovati sinergijski i potrebno je povezivati i usklađivati procese koji se simultano odvijaju. Isto tako, evaluacija nacionalnog integracijskog sustava, kao i preporuke i smjernice na razini Europske unije, ukazuju da je lokalnoj i regionalnoj razini potrebno osigurati stručnu potporu u provedbi obveza iz zakonodavnog okvira, ali i prilikom izrade vlastitih integracijskih planova i praksi.

Kako bi se intenzivirala suradnja između donositelja odluka na nacionalnoj razini i jedinica lokalne samouprave koje su nositelji neposredne integracije, Ured je uspostavio suradnju s jedinicama lokalne samouprave imenujući koordinatore za integraciju na lokalnoj razini, od kojih su neki sudjelovali i u izradi nacrta novog nacionalnog integracijskog okvira. I sam sam obišao pojedine gradove te razgovarao s vladajućim strukturama kako bismo zajedno pronašli najbolji način prilagodbe i pomoći novim sugrađanima, a da sve bude u kapacitetima koje gradovi mogu ponuditi.

Integracija je dvosmjeran proces pa smo stoga osnovali Savjetodavnu skupinu državljana trećih zemalja i osoba migrantskog porijekla od 15 članova, a koji će sudjelovati u kreiranju nacionalnih politika i praksi te tako dobiti mogućnost zagovaranja vlastitih prava.

Proces integracije osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u hrvatsko društvo odvija se na više razina i zasigurno je prepun izazova. U kojem je smjeru potrebno uložiti dodatne napore?

Iz perspektive osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, primarni je problem prilikom integracije u društvo prihvata nedostatno poznavanje hrvatskog jezika, koje je preduvjet za pohađanje programa osposobljavanja i sudjelovanja na tržištu rada. Stoga je dostupnost certificiranih tečajeva hrvatskog jezika u početnoj fazi integracije nužna.

Prava koja su osobama pod međunarodnom zaštitom osigurana Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti s ciljem njihove društveno-ekonomske integracije u velikoj su mjeri izjednačena s pravima hrvatskih državljana. No, uputno je ulagati dodatne napore kako bi se nadvladale administrativne barijere u pristupu osiguranim pravima, a pružanje zajamčenih usluga prilagodilo specifičnim potrebama ove ranjive skupine.

Iz perspektive Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina kao primarni izazov izdvojio bih potrebu unaprjeđenja sustava praćenja i mjerenja rezultata provedbe integracijskih mjera, odnosno napretka u integraciji. Tako ćemo najbolje znati kako prilagoditi aktivnosti nositelja integracijske provedbe s potrebama korisnika. Nadalje, ostvarivanje odnosa unutar zajednice značajno doprinosi stvaranju osjećaja pripadnosti novoj sredini.

Ne smijemo zaboraviti da integracijske mjere svoje plodno tlo nalaze u prijemčivim lokalnim zajednicama. Stoga je iznimno važno pronaći načine kako bi se domaćinima približili razlozi dolaska novih sugrađana u zajednicu, ali i prednosti multikulturalnog društva. Projekt AMIF-a „INCLuDE“ – Međuresorna suradnja u osnaživanju državljana trećih zemalja koji Ured aktualno provodi usmjeren je upravo na jačanje preduvjeta za socijalnu uključenost državljana trećih zemalja, s naglaskom na osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj.  Provedba svih aktivnosti temelji se na jačanju međuresorne suradnje među dionicima sustava integracije na svim razinama – lokalnoj i nacionalnoj, ali i među članovima civilnog društva, akademske zajednice i opće populacije. Za integraciju ljudi koji su novi u zajednici nema važnije stvari od toga da nailaze na razumijevanje i podršku lokalne samouprave, ali i prodavača u lokalnom dućanu, učitelja u školi, obiteljskog liječnika i susjeda. Sjajno je kad ljudi shvate da uzajamnim prihvaćanjem jedni drugima obogaćuju život.

Koja je Vaša vizija sustava integracije u budućnosti?

U budućnosti vidim integracijski sustav koji će se kontinuirano nadograđivati u skladu s potrebama svojih korisnika koji su, prije svega, naši sugrađani te u vlastitim mikro zajednicama njeguju svoju kulturu i tradiciju – govore jezikom koji bismo voljeli upoznati, pjevaju pjesme koje nas nepogrešivo dotaknu ili stvaraju ukusne poslastice u kojima intuitivno prepoznajemo i vlastito gastronomsko nasljeđe. Za korist društva u cjelini nužno je da se prije svega upoznamo, a zatim izgradimo kontinuitet odnosa u svakodnevnim situacijama koje čine društveno tkivo zajednica u kojima živimo.

Članak je sufinanciran iz Fonda za azil, migracije i integraciju Europske unije.

New_Picture_2.pngNew_Picture_1.pngNew_Picture_3.png

Označeno u
Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci