U organizaciji Hrvatske akademske zajednice u Austriji i Povjesnog instituta u Beču, a pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji, te u povodu 650. obljetnice Bečkog sveučilišta, 10. listopada, održan je simpozij pod nazivom „Hrvati na Bečkom sveučilištu". Simpozij je održan na sveučilišnoj Katedri za slavistiku Sveučilišta u Beču, javila nam je Anamarija Manestar ravnateljica Hrvatske akademske zajednice Austrije.
Uz niz poznatih hrvatskih i austrijskih akademika i znanstvenika, skupu je nazočila i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. sc. Vesna Cvjetković te mr. sc. Krešimir Kovačićek opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u Austriji, a dr. sc. Zdenka Weber, opunomoćena ministrica u Veleposlanstvu RH Austrije, vodila je skup. Na početku, sudionike su pozdravili voditelj Slavistike prof. Vladimir Biti, te akademik Josip Bratulić, koji ih je pozdravio u ime predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba, akademika Zvonimira Kusića, a zatim su se nazočnima obratili i prof. Leonardo Marušić sa Sveučilišta u Zadru, Ivana Perkušić, predstavnica Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, te Igor Lacković i Marijan Kalapurić u ime Hrvatske akademske zajednice.
- Hrvati su već 650 godina, od prvih dana, doslovno od osnutka pa do danas prisutni na Bečkom sveučilištu, kazala je voditeljica znanstvenog skupa, dr. Zdenka Weber potkrijepivši to činjenicom da je činu osnutka Sveučilišta 12. ožujka 1365. godine prisustvovao i zagrebački biskup Stjepan III. Kaniški, banski namjesnik i diplomat, te je i upisan u Zakladnoj povelji Sveučilišta u Beču kao jedan od časnih svjedoka.
Prije početka znanstvenog referiranja i predsjednik Hrvatske akademske zajednice (HAZ) Austrije Igor Lacković pozdravio je sve sudionike te se zahvalio inicijatorima i najzaslužnijima za održavanje toga, kako je rekao, povijesnog simpozija i to redom - Anamariji Manestar ravnateljici HAZ-a Austrije, Josipu Seršiću iz HAZ-a Austrije, Zdenki Weber iz Veleposlanstva RH u Austriji, Bernardici Katušić s Instituta za slavistiku Bečkog sveučilišta te istaknuo da će Hrvatska akademska zajednica u Austriji tiskati i zbornik o jubileju „Hrvati na Bečkom sveučilištu“ i tako i na taj način ostaviti pisani trag o tom iznimno važnom dijelu hrvatske povijesti u radovima svih nazočnih referenata koji su sudjelovali na simpoziju uz obilježavanje 650. obljetnice.
Predsjednik Hrvatske akademske zajednice (HAZ) u Austriji mr. Marjan Kalapurić istaknuo je da su - Hrvati u svojoj bogatoj i bremenitoj povijesti od sedmog stoljeća do danas, ostavili dubok i neizbrisiv trag u europskoj povijesti i povijesti Bečkog sveučilišta, koje je u 650 godina postojanja iznjedrilo mnoge hrvatske znanstvenike i intelektualce svjetskog glasa.
Akademik Josip Bratulić, pozdravljajući nazočne u ime predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, napomenuo je da je u Beču studiralo više od 400 Hrvata koji su nakon studija postali hrvatski velikani odnosno bili poznati po svom djelovanju, te još mnogo onih manje znanih u javnosti. Među poznatima istaknuo je prosvjetitelje Josipa Juraja Strossmayera, Ljudevita Gaja, Ivana Meštrovića, matematičara, astronoma i fizičara, isusovca Ruđera Boškovića, slavista Vatroslava Jagića, rektore Bečkog sveučilišta Adama Dvertića i Ludovika Adamovića (pl. Čepinskog), osnivača bečke Romanistike Adolfa Mussafia iz Splita itd. Na Bečkom sveučilištu, studirali su i poznati hrvatski skladatelji Ivan pl. Zajc, Franz Suppe, Ivo Tijardović i dirigent Lovro Matačić.
Referenti i teme o kojima je bilo riječi na skupu bile su: „Hrvatski intelektualci – Bečki studenti u 19. stoljeću – neke studije (Dr. Vlasta Švoger, Hrvatski institut za povijest, Zagreb), „Hrvatski studenti i profesori na Bečkom sveučilištu“ (akademik Josip Bratulić, HAZU, Zagreb),„Antun Bauer-student Bečkog sveučilišta / rektor Zagrebačkog sveučilišta“(Dr. Ivan Koprek, pročelnik Hrvatskog povijesnog instituta u Beču), „Od učenika u Rijeci do botaničara u Beču“ (Prof.dr. Ana Alebić Juretić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci), „Hrvatske akademičarke u Beču u 19. i 20. stoljeću“ (Mr. Anamarija Manestar, HAZ-u Austrija), „Hrvatski studenti u Beču u doba prosvijećenog apsolutizma“ (Dr. Ivana Horbec, čitala V. Švoger ,Hrvatski institut za povijest, Zagreb),„Utjecaj austrijske uprave na urbanistički razvoj, školstvo i svakodnevni život u Zadru na prijelazu stoljeća“ (Dr. Antonija Mlikota, Sveučilište Zadar),„Hrvatski kolegij u Beču i njegovi studenti na fakultetu u Beču“ (Prof.dr. Alojz Jembrih, Sveučilište, Zagreb), „Hrvati na Bečkom sveučilištu u 14. i 15. stoljeću“ (Dr. Josip Seršić, HAZ, Beč), „Gradišćanski Hrvati na univerzitetima u Beču“ (Dr. Nikola Benčić, austrijski znanstvenik i član HAZU Zagreb).
