Vjerojatno vam je poznat osjećaj kušanja svježe naribanog hrena - vatrena ljutina koja oduzima dah, snažno ulazi u nos i tjera suze na oči.
Kako piše ordinacija.hr, otporna je to biljka visokih, bogatih listova i debelog, dubokog korijena, koja obiluje vitaminom C (sadrži ga dvostruko više od limuna) i eteričnim uljem koje je bogato mirisnim sumpornim spojevima glukozinatima. Hren sadrži i vitamine B skupine te raznovrsne minerale: kalij, kalcij, željezo, magnezij, fosfor, silicij...
U proljeće se mladi listovi hrena mogu dodati salatama. Korijen se može vaditi cijele godine, a kažu da je najbolje vrijeme za to jesen. Hren se najčešće koristi kao začin hrani - odličan je u umacima, salatama i zimnici ili kao jednostavan, svježe nariban prilog uz kuhano ili pečeno meso i kobasice.
Hren je prirodni antibiotik s jakim antibakterijskim djelovanjem, pa se u narodnoj medicini od davnina koristi za jačanje imuniteta te protiv kašlja, plućnih bolesti i općenito infekcija. Sirup od ribanog hrena s medom, propolisom i sjemenom anisa preporučuje se kao jedan je od najboljih prirodnih sirupa za liječenje plućnih bolesti.
Hren potiče rad žuči, jetre, gušterače, crijeva i želuca. Pomaže protiv bolesti mokraćnog sustava i bubrežnih kamenaca, ublažuje bol kod reume i artritisa, pročišćuje kožu.
No, unatoč ljekovitosti hren treba oprezno koristiti jer u prevelikim količinama može izazvati proljev, znojenje, krvarenje u bubrezima. Ne smije dugo biti u dodiru s golom kožom jer može izazvati plikove i opekline. Hren se ne preporučuje djeci, osobama koje imaju čir na želucu ili poremećaj rada štitnjače.
