Hrvatska gorska služba spašavanja je nacionalna, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga javnog značaja. Osnovni ciljevi HGSS-a su sprječavanje nesreća, spašavanje i pružanje prve medicinske pomoći u planini i na drugim nepristupačnim područjima i u izvanrednim okolnostima kod kojih pri spašavanju i pružanju pomoći treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti tehničku opremu za spašavanje u planinama, a u svrhu očuvanja ljudskog života, zdravlja i imovine.
Područja rada Gorske službe spašavanja često su i urbane sredine te druga neplaninska područja. To su akcije na visokim objektima, tunelima i cijevima, u prometnim nesrećama i na moru te kod niza ekstremnih sportova (paragliding, brdski biciklizam, rafting i sl.). Osim spašavanja i pružanja prve pomoći unesrećenima na nepristupačnim područjima, veliku pažnju HGSS posvećuje edukaciji i prevenciji, odnosno sprečavanju i izbjegavanju nesreća na nepristupačnim terenima, posebice planinarskih nesreća. Osim toga, HGSS skrbi za sigurnost na raznim događanjima iz domene ekstremnih sportova, poput utrka brdskih bicikala i natjecanja u sportskom penjanju.
Varaždinski HGSS-ovci
O varaždinskom ogranku razgovarali smo s pročelnikom HGSS stanice Varaždin Ivanom Vitezom. Ova volonterska i humanitarna organizacija broji 25 članova koji velik dio svog slobodnog vremena posvećuju akcijama spašavanja, vježbama i usavršavanju.
- Svi imamo poslove, a svoje slobodno vrijeme dajemo na raspolaganje ljudima kojima se dogodi nesreća na nekom teže dostupnom mjestu do kojeg djelatnici hitne medicinske pomoći ne mogu doći. Prije svega, naši članovi su strastveni planinari, penjači, alpinisti, speleolozi, skijaši, kajakaši, ali to su i ljudi koji će sve svoje obaveze i prioritete staviti na stranu te nesebično pomoći u bilo kojem trenutku – kaže nam Ivan Vitez. Važno je još jednom istaknuti kako su svi oni - volonteri.
- Motivaciju za volontiranje svatko pronalazi na svoj način, ali ono što nas drži na okupu i što nas motivira je dobar tim ljudi s kojima niti jedna vježba ili spašavanje nije problem. Svakom tko odlazi u planine treba biti cilj da na bilo koji način pomogne osobi u nevolji. Nikad ne znate kada će takva pomoć trebati i vama – ističe Vitez i navodi kako je normalno da se nesreće događaju i da ni u kom slučaju ne treba raditi ni famu ni paniku.
- Upravo zbog toga i postoji organizirano spašavanje, ali i edukacija i preventiva kojom se nastoji smanjiti broj i težina nesreća. Outdoor sportovi sve su popularniji, oprema je sve dostupnija i ljudi žele pronaći svoju avanturu - bila to Ivanščica po noći, Ravna Gora s biciklom ili trčanje na Čevo, ljudi se kreću planinama. Ipak živimo u okruženju gdje nam je priroda nadohvat ruke i to trebamo iskoristiti. Nesreća se može dogoditi svakome. Nema pravila, može se dogoditi i iskusnom planinaru, kao i osobi koja je prvi puta krenula u planinu – govori pročelnik varaždinskog HGSS-a i nastavlja:
- Naravno, iskusni planinar neće se dovesti u određene situacije i, osim toga, lakše će se “izvući” iz “problematičnih” situacija koje će se neiskusnom činiti kao bezizlazne – rekao je, upozorivši da odlazak i na najmanje brdo treba uzeti ozbiljno, a potrebno se pridržavati i osnovnih pravila.
Najviše intervencija na Ivanščici
Što se tiče samih intervencija, njihov broj u pravilu ne ovisi o godišnjem dobu. Zna biti situacija u kojima se stvore određeni zahtjevniji uvjeti poput zaleđene staze, pa se u tom periodu može zaredati nekoliko akcija. Naši gorski spašavatelji dosad su sudjelovali u raznim intervencijama i situacijama - od spašavanja kućnih ljubimaca, potrage za nepoznatim letjelicama, intervencija s prijelomima kostiju, potrazi za izgubljenim izletnicima, a nerijetko i u potragama sa smrtnim ishodom.
- Statistički gledano, najviše intervencija je na masivu Ivanščice, što je i logično jer je to najposjećenija planina u kraju u svim oblicima aktivnosti – govori Vitez i dodaje kako im je u planu pronaći rješenje za bazu na Ivanščici, što bi dodatno doprinijelo sigurnosti svih posjetitelja. Gorski spašavatelj ne može biti svatko. Školovanje je dugotrajan proces, koji, osim osnovnih tečajeva, zahtijeva i višegodišnje vježbanje i usvajanje tehnika koje se koriste u raznim područjima spašavanja.
- Preduvjet da biste postali član gorske službe jest da se bavite nekom aktivnošću koja je usko povezana s planinama, poput planinarenja, penjanja ili speleologije. Osim toga, morate biti veoma dobri u tome - ističe pročelnik HGSS-a Varaždin Ivan Vitez.
Savjeti za sigurno planinarenje
• Izaberite izlet kojeg fizički i u predviđenom vremenskom okviru možete savladati.
• Obavijestite obitelj ili prijatelje o smjeru kretanja i vremenu povratka. Držite se toga.
• Upišite se u knjigu posjetitelja na planinarskim domovima.
• Pitajte i slušajte savjete domara ili iskusnih planinara.
• Računajte na moguću promjenu vremena.
• Uzmite sa sobom rezervnu toplu odjeću, kapu, rukavice i zaštitu od kiše i vjetra.
• Uvijek nosite hranu i piće, naglavnu svjetiljku, upaljač, prvu pomoć, astrofoliju.
• Na svaki duži izlet ponesite planinarsku zemljopisnu kartu i po mogućnosti kompas.
• Držite se markiranih planinarskih puteva.
• Na nogama nosite čvrste, udobne cipele s gumenim rebrastim potplatom (po zimi imati žabice ili dereze).
• Zimi budite posebno oprezni i imajte na umu da mrak pada rano.
• Zimi nemojte ići na izlete koje ne poznajete u ljetnim uvjetima.
• Nemojte zimi ići u viša brda bez iskusnih članova u planinarskoj skupini.
• Nakon obilnih snježnih padalina tri dana nemojte ići u više planine.
• Pratite vremensku prognozu i obavijesti o stanju snijega te rizicima od lavina.
• Naučite podijeliti lokaciju putem mobitela jer olakšava brzinu pronalaska.
• Učlanite se u planinarsku organizaciju i završite planinarsku školu ili barem pročitajte nešto od planinarske literature.
Što u slučaju nesreće?
• Sačuvajte prisebnost, pokušajte smiriti sebe i druge.
• Zaštitite unesrećenog i sebe od neposredne opasnosti (od pada, padajućeg kamenja, gušenja, hladnoće, vlage i sl.) na najbolji mogući način.
• Pružite unesrećenom prvu pomoć u okviru svog znanja i mogućnosti.
• Označite mjesto nesreće ili mjesto gdje se unesrećeni nalazi (osobito zimi).
• Hitno o nesreći obavijestite HGSS (112).
POVIJEST HGSS-A Služba svoju povijest bilježi još od davne 1936., kada je nastala tzv. “izvježbana momčad za spašavanje” koju su činili članovi slavne generacije alpinističkog odsjeka HPD-a. Nakon 2. svjetskog rata (1950.) dolazi do djelomične institucionalizacije – Gorska služba spašavanja Planinarskog saveza Hrvatske. HGSS je danas interventna služba RH te je kroz vlastiti zakonski okvir usko povezana sa svim žurnim službama u zemlji. Planinarstvo na varaždinskom području seže u razdoblje nakon 1. svjetskog rata, kada je Krešimir Filić osnovao Varaždinsko planinarsko društvo. 1923. isto je društvo preimenovano u PD Ravna gora, a iste je godine društvo dobilo kuću Pusti duh od Općine Bednja. Varaždinska stanica GSS osnovana je krajem kolovoza 1953., kao pododsjek PD-A Ravna gora, a 1954. zabilježene su i prve službene akcije.
