"Družbu Pere Kvržice", "Priče iz davnine", "Brezu" ili recimo "Dugu" i sada čitaju osnovnoškolci, čitali su ih i njihovi roditelji, pa čak i bake i djedovi, jer ta su djela preživjela sve popise lektira zadnjih četrdeset godina, ali kako bi se razvila ljubav prema knjizi nova reforma donosi neke promjene, pišu Vijesti.hr
Djeca ističu kako im je teško čitati stare priče jer im je radnja nerazumljiva i ne razumiju dosta riječi, ali kad čitaju suvremene priče jednostavnije im je i zabavnije pa će tako knjige kao što su "Harry Potter", "Hobit" ili vrlo popularna knjiga "Imaš fejs" učenici čitati za školu, a ne samo u slobodno vrijeme.
Odsad će profesori sami prema određenim kriterijima odlučivati što će od nekad obveznih klasika čitati sa svojim razredom.
- Od šest do osam djela bi se zapravo čitalo, od toga bi tri bila antologijska, takozvana kanonska, a tri, četiri ili više bi bila i druga djela, izjavila je Dijana Greblički Miculinić, članica stručne skupine za hrvatski jezik.
Na velika se vrata tako ponovno u klupe vraća "Ježeva kućica", nepravedno izgonjena iz lektire za prvašiće punih deset godina, a Branimir Štulić bi se zajedno s primjerice "Intervjuom s vampirom" tako mogao naći na popisu za srednjoškolce.
Školska lektira kakvu svi poznajemo osmišljena je 1972. od tada do danas manje - više držalo se i načina čitanja, broja knjiga, a i većina naslova ostala je ista.
