U petak, 29. rujna u 12 sati u Starom gradu otvara se izložba koju Gradski muzej Varaždin priređuje u povodu 100. obljetnice smrti uglednog jezikoslovca Vatroslava Jagića.
Vatroslav Jagić najvažniji je svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća i prve četvrtine 20. stoljeća, čiji znanstveni rad do danas u nekim segmentima na područjima kojima se bavio nije dosegnut. Rođen je 6. srpnja 1838. u Varaždinu, u kojem je proveo kratak dio svoga životnog i radnog vijeka.
Školovao se u rodnom gradu i Zagrebu, a nakon završenog studija klasične filologije u Beču 1860. radio je kao profesor na zagrebačkoj gimnaziji. Bio je profesor slavistike na sveučilištima u Odesi, Berlinu, Sankt-Peterburgu i od 1886. do umirovljenja 1908. u Beču.
Objavio više od 700 radova
Objavio je više od 700 radova i brojne stručno-znanstvene knjige, u Zagrebu je pokrenuo časopis Književnik, a u Berlinu Archiv für slavische Philologie, koji je uređivao 45 godina. S 28 godina postao je član tadašnje Jugoslavenske, danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Umro je 5. kolovoza 1923. u Beču, a uz počasti je sahranjen na Gradskom groblju u Varaždinu 12. kolovoza te godine.
>> U Skupštinskoj dvorani Županijske palače održani 3. Jagićevi dani
U fundusu GMV-a nalazi se zbirka s više od 660 predmeta iz Jagićeve ostavštine, sastavljena od rukopisa, tiskanih djela, odličja, osobnih predmeta, umjetničkih djela i fotografija, koje je najvećim dijelom darovala njegova obitelj.
Kao posebna cjelina, u stalnom postavu Kulturno-povijesnog odjela u Starom gradu uređena je spomen-soba Vatroslava Jagića, koja će uz obilježavanje 100. obljetnice smrti toga hrvatskog velikana biti trajno dopunjena još nekim predmetima iz zbirke njegove ostavštine.
Autorica stručne koncepcije je Jelena Rančić, kustosica u GMV-u.
