Arheološka istraživanja na lokalitetu Gomila kraj Jalžabeta, koje je vodio arheolog dr. sc. Saša Kovačević, sa zagrebačkog Instituta za arheologiju, pokazala su kako taj prapovijesni grobni humak, jedan od najmonumentalnijih u Europi, moguće predstavlja najveću arheološku senzaciju u posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući kojoj će se bitno izmijeniti i naše znanje o prapovijesnoj baštini kontinentalne Hrvatske.
- Jalžabet je fokusna točka Iron-Age-Danube projekta, u kojem sudjeluje pet europskih zemalja, a u koji su uključena i dva partnera iz Hrvatske - Arheološki muzej u Zagrebu i Institut za arheologiju. Fokus projekta su najzanimljiviji i najznačajniji krajolici starijeg željeznog doba u tih pet zemalja. Tijekom provedbe projekta dogodila se pljačka i teško oštećenje Gomile. S obzirom da nismo imali izbora, jer je prijetilo katastrofalno urušenje pljačkaških kanala, mi smo vrlo brzo, zahvaljujući inteventnim sredstvima Ministarstva kulture, započeli sa zaštitnim istraživanjima na tom lokalitetu, i to u vrlo teškim uvjetima, u listopadu prošle godine. Prvi fazu istraživanja završili smo pred Božić, kada smo morali stati zbog lošeg vremena, da bismo arheološka istraživanja nastavili na proljeće ove godine. Sada smo stigli do faze kada smo završili većinu arheoloških istraživanja. Istražili smo grobnu komoru u kojoj su sahranjeni ostatci te istaknute osobe, halštatskoga kneza, za kojeg pretpostavljamo da je bio vrlo prominentna osoba, ne samo toga kraja već i na daleko širem prostoru. Nakon njegove smrti očito je grupa ljudi iz te zajednice sagradila jednu od najmonumentalnijih prapovijesnih grobnica u cijeloj Europi. To dokazuju i nalazi koji su stavljeni zajedno s njim, od ljudskih i životinjskih žrtava, do vrlo dragocjenih predmeta. Riječ je o vrlo rijetkim nalazima iz toga vremena, o izuzetno lijepo izrađenim predmetima od kostiju, keramike te metala - bronce i željeza. Očito je u Jalžabetu sahranjena vrlo istaknuta osoba, koja se nalazila na samom vrhu piramide tadašnjeg društva - istaknuo je dr. sc. Saša Kovačević, voditelj istraživanja na ovom, iznimno vrijednom prapovijesnom lokalitetu.
U narodu su kružile priče kako su u Gomili zakopane zlatne kočije, ili pak da je humak posljednje počivalište nekog odličnika iz turskih vremena. Što ste pronašli tijekom istraživanja i koliko su ti nalazi važni za razumijevanje ranog željeznog doba na ovom prostoru?
- Zanimljive su te narodne priče. Naravno da ovdje nije bilo zlatnih kočija i zlatnih plugova, ali nam je zanimljiva priča o turskom vojskovođi kojem su na grob turski vojnici u turbanima donosili zemlju i tako nasipali taj umjetni humak. Kada smo prije istraživanja pitali ljude u okolici Jalžabeta što je to, oni bi spremno odgovarali - Gomila. No, nisu znali objasniti što ona stvarno predstavlja, iako je u predaji ostala ta priča o grobu turskog vojskovođe, dakle, o nekoj važnoj osobi koja je ovdje davno sahranjena. Zanimljivo je da se kroz 2.600 godina zadržalo u svijesti ljudi koji su tu živjeli da je u Gomili pokopan netko jako važan. Kroz tu sumaglicu legendi, narodnih vjerovanja i iskrivljenih priča, ipak je dakle, ostala sačuvano kako je to nešto staro i važno. Ono najvrijednije što je iznjedrila Gomila je apsolutno senzacionalna grobna konstrukcija, kakve nema u cijelom halštatskom krugu. Grobnica je sa svojim dimenzijama od 12 puta 12 metara monumentalna, kompleksno građena i popločena, te konstrukcijski iznimno složena. Važna je, ne samo za arheologiju, nego i za identitet ovog kraja, ali i cijele Hrvatske, u smislu kulturne baštine, zbog činjenice da se radi o jedinstvenom nalazu. Riječ je o spomeniku koji bi, nakon obrade svih nalaza i terenske dokumentacije, mogao postati zaštitni znak i simbol, ne samo ove regije, već i Republike Hrvatske, na razini prepoznatljivosti, primjerice, Vučedola. Među ostalim, u grobnici smo pronašli nevjerojatno lijepo ukrašene koštane predmete, možda i najljepše među svim nalazima iz starijeg željeznog doba.
Cijeli tekst intervjua pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti
