- Matematika mi je oduvijek bila draga, tako da sam negdje u srednjoj školi odlučio studirati matematiku. Po završetku studija shvatio sam da me uz održavanje nastave jako intrigiraju i znanstvena istraživanja te bih se i time volio baviti u životu. Tako da mislim da je zanimanje sveučilišnog nastavnika savršen izbor za mene - otkriva izv. prof. dr. sc. Zlatko Erjavec, profesor i znanstvenik s Katedre za kvantitativne metode Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu.
Uz brojne objavljene stručne i znanstvene radove, izv. prof. dr. sc. Erjavec bio je pročelnik Katedre za kvantitativne metode FOI-ja, prodekan za nastavu, član organizacijskog odbora 5. Srednjoeuropske matematičke olimpijade, a sudjelovao je i u izradi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije RH za izvanredne studije. Bio je član Sektorskog vijeća XV. Matematika, fizika, geografija, geofizika, kemija i biologija, član Radne skupine za izradu prijedloga kurikuluma nastavnog predmeta Matematika za osnovne i srednje škole, član Etičkog povjerenstva u izborima zastupnika u Hrvatski sabor 2020. godine, a član je i Izvršnog odbora Hrvatskog matematičkog društva. Prošle je godine znanstvenik rodom iz Vinice uz Dan FOI-ja primio priznanje za istaknutu znanstvenu publikaciju u 2020. godini prema kriteriju relativne citiranosti časopisa u kojem je publikacija objavljena, što je bio i povod za razgovor.
Suradnja s Japanom
Što Vam dobiveno priznanje znači?
Svako priznanje znači da je netko prepoznao vaš rad i trud, tako da mi je u tom smislu drago da sam dobio priznanje. Priznanje za najbolji znanstveni rad prema najvećem pokazatelju citiranosti časopisa je priznanje koje je uvela dekanica FOI-ja prof.dr.sc. Nina Begičević Ređep, a koje se temeljem metodologije FOI-jevog Laboratorija za analitiku učenja i akademsku analitiku dodjeljuje najutjecajnijem znanstvenom radu objavljenom prethodne akademske godine. Navedena metodologija omogućava usporedbu utjecaja znanstvenih radova u različitim znanstvenim područjima, obzirom da nastavnici FOI-ja istražuju u informacijskim znanostima, ekonomiji, matematici i računarstvu.
O kakvom se znanstvenom radu radi?
Nagradu sam dobio temeljem članka “On magnetic curves in almost cosymplectic Sol space” objavljenom u časopisu Results in Mathematics, a sam članak je rezultat suradnje s profesorom Jun-ichi-jem Inoguchijem s University of Tsukuba iz Japana. Rad spada u područja diferencijalne geometrije i matematičke fizike, a u radu se razmatraju gibanja nabijenih čestica u jednom posebnom trodimenzionalnom prostoru, tzv. Sol prostoru.
Nije ovo priznanje jedino koje ste dobili kao znanstvenik i profesor.
Priznanje za najistaknutiju znanstvenu publikaciju FOI-ja dobio sam već i 2019. godine, a 2018. godine sam dobio godišnju nagradu FOI-ja za posebna postignuća u znanstvenom i nastavnom radu. Temelj za tu nagradu bili su drugi istaknuti znanstveni radovi, kvalitetan rad sa studentima te vođenje projekta Stand4INFO čiji je rezultat bio upis prva dva standarda kvalifikacije u Hrvatskoj u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Ponosan sam i na Povelju Općine Vinica za izuzetne rezultate i doprinos u promicanju znanosti i ugleda Općine Vinica iz 2017.
Iza vas je mnogo objavljenih stručnih i znanstvenih radova. Otkud uopće interes za to područje?
S obzirom na to da sam po završetku obrazovanja radio u srednjoj školi, a zatim i na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu, pisanje stručnih radova bilo je očekivano. No, nakon prijelaza na FOI koji je sveučilišna ustanova, od mene kao sveučilišnog nastavnika se očekuje da polovicu svojeg radnog vremena posvetim nastavi, a drugu polovicu znanstvenom radu. U tom smislu, zadnjih godina manje objavljujem stručne, a puno više znanstvene radove.
Matematika je moćni alat
Zašto je matematika važna i koja je danas njezina uloga u društvu?
Matematika je važna zato što predstavlja moćni alat za globalno razumijevanje i komunikaciju sa svijetom oko nas, omogućavajući efikasan način vježbanja logičkog zaključivanja, kritičkog mišljenja i razvijanja sposobnosti rješavanja problema. Matematika danas, više nego ikad prije igra važnu ulogu u svim aspektima života. Bilo da ste vozač, cvjećar, kuhar, računovođa, ekonomist, inženjer ili programer, bez matematičkih predznanja teško ćete se nositi s izazovima današnjice koji uključuju gotovo svakodnevno savladavanje novih znanja i vještina.
Koji su Vaši planovi za dalje?
Poslovica kaže: “Čovjek planira, Bog se smije”. Volim poučavati matematiku i općenito raditi sa studentima, a volim i znanstveni rad, tako da ću sigurno nastaviti i surađivati s domaćim i inozemnim kolegama u novim znanstvenim pothvatima.
Plaće u realnom sektoru veće
Nedostatak nastavnika iz STEM područja sve je veći problem. Kako ga riješiti?
To je veliki problem i nisam siguran da mogu u nekoliko redaka ponuditi rješenje. Nažalost, nedostatak stručnog nastavničkog kadra je posljedica smanjenja interesa za nastavničke zanimanja, a koji je prvenstveno uvjetovan nedovoljnim primanjima nastavnika, a dobrim dijelom i odnosom društva koje desetljećima marginalizira nastavnička zanimanja. Ako uzmemo u obzir da unatrag nekoliko godina nismo imali ni uređen sustav napredovanja nastavnika, da nastavnici zbog nedostatka sredstava nisu mogli ni redovito pohađati stručna usavršavanja, stanje nije iznenađujuće. Teško je očekivati da će se netko odlučiti za rad u školi kada mu realni sektor nudi dvostruku plaću, a uzmete li u obzir i da će vas baš zbog nižih primanja okolina često podcjenjivati, teško je očekivati da će se interes za nastavničkim zanimanjima u skoroj budućnosti povećati. Takav odnos društva prema nastavnicima je potpuno pogrešan i nije karakterističan za razvijene zapadne zemlje, posebno skandinavske. Taj se podcjenjivački odnos očituje i u prevladavajućem mišljenju da svaka osoba koja je završila studij struke, može uz tečaj od nekoliko mjeseci biti jednako uspješan nastavnik (čast izuzecima) kao i osoba koja je završila nastavnički studij. To je naravno pogrešno, a da ne spominjem česti slučaj da se u školama zapošljavaju osobe koje nisu mogle naći radno mjesto u privredi. To samo po sebi predstavlja negativnu selekciju, koja onda dodatno pogoršava stanje. Nažalost, kao društvo nismo svjesni koliko dugoročne štete izaziva takav stav i podcjenjivanje nastavničke profesije.
Što nas čeka narednih godina, ne počne li se problem sada kvalitetno rješavati?
Rješenje vidim u postepenom povećanju primanja, stipendijama za nastavnička zanimanja, rješavanju stambenog pitanja nastavnika, većim ulaganjima u cjeloživotno obrazovanje, prepoznavanju i nagrađivanju kvalitetnog rada nastavnika. Unazad nekoliko godina napravljeni su značajni koraci u vidu uređenja sustava, a što se tiče primanja, bojim se da u godinama koje slijede društvo i dalje neće prepoznati važnost ulaganja u nastavnike.
