Izložbeni prostor dvorca Batthyany bio je dom jednodnevne izložbe "Bjelobrdska kultura. Arheološko otkriće" u Ludbregu, a koju je organizirao Centar za kulturu i informiranje „Dragutin Novak” u petak, 29. siječnja, povodom 16. „Noći muzeja”
Tema izložbe bila je vezana uz najnovije arheološke nalaze otkrivene u centru Ludbrega, kod cinktora Župne crkve. Naime, Centar za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ obavljao je arheološki nadzor nad radovima održavanja i zaštite temelja od vlage s vanjske strane cinktora Župne crkve Presvetog Trojstva u Ludbregu u sklopu realizacije projekta „Unapređenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine Grada Ludbrega”. Tom prilikom pronađeni su značajni povijesni nalazi koji svjedoče o postojanju bjelobrdske kulture na području ludbreškog kraja.
Bjelobrdska kultura ili bjelobrdski kulturni kompleks je kultura koja se manifestirala na području međurječja Mure, Drave, Save i Dunava krajem 10. stoljeća i trajala sve do sredine 13. stoljeća. Prvi nalazi ove kulture otkriveni su krajem 19. stoljeća u perivoju grofa Draškovića u Velikom Bukovcu zahvaljujući pismima grofa Gundakera Wurmbrandta –Stupača iz 1870. godine. Kasnija istraživanja otkrila su mnoge lokalitete od kojih su najznačajniji Vukovar – Lijeva bara i Bijelo Brdo kod Osijeka po kojem je kultura i dobila ime. Karakteristika ove kulture su groblja na redove gdje su pokojnici pokapani u plitke zemljane grobove u orijentaciji istok – zapad, s blagim odstupanjima, s glavom na zapadu. Česti nalaz uz grobove je raznovrsni nakit. Nalazi upravo takvih karakteristika pronađeni su u centru svijeta.
- Na dubini od 1,50 metara pronađeno je sedam grobova. Svi pokojnici su bili položeni na leđa i orijentirani u smjeru zapad-istok s glavama na zapadu. U nekim grobovima smo uz glavu pokojnika pronašli željezne čavle pa je za pretpostaviti da su pokojnici bili pokopani u drvenim sanducima koji su s vremenom istrunuli. U tri groba su uz pokojnika pronađeni nalazi koji ih smještaju u 10. i početak 11. stoljeća, dakle bjelobrdski kulturni kompleks - otkriva arheologinja Jelena Koprek koja je provodila arheološki nadzor.
Grobnim nalazima pripada i nakit, a posebno karičice sa S završetkom koje su i najčešći nalazi. Uz to pronađeni su i fragmenti keramike te kovanice koje su služile kao obol mrtvih u grobovima vremena bjelobrdske kulture.
- Ludbreg je bogat arheološki kraj s potvrđenim kontinuitetom naseljavanja i to vidimo po nalazima s raznih lokaliteta s područja ludbreške Podravine - zaključuje arheologinja.
Napomenimo još kako je ova izložba ujedno i prva izložba uvrštena u ovogodišnji program „Ludbreg petkom”.
- Ove godine nam se poklopilo da to ide u sklopu „Ludbreg petkom” koji se inače sastoji od 23 programa različitih sadržaja i karaktera, pa se nadam da će svi naći nešto za sebe. Naravno, pratite naše platforme. S obzirom da ne znamo kako će se razvijati ova situacija s virusom COVID-19, nešto će ići virtualno, a nešto će ići uživo. Bilo bi nam drago da nam se pridružite u našim programima „Ludbreg petkom” - poručio je ravnatelj Centra za kulturu i informiranje Ludbreg, Branko Dijanošić.
