Muzejska i arhivska građa Hrvatskog planinarskog saveza, vezana uz hrvatsko planinarstvo, seli se u Muzej planinarstva Ivanec! Činjenicu da će ivanečki muzej ubuduće biti središnje mjesto prikupljanja, čuvanja i izlaganja kompletne muzejske i arhivske građe koja se odnosi na povijest i sadašnjost nacionalnog planinarstva potvrđuje i podatak o tome da su predstavnici HPS-a i Muzeja planinarstva potpisali ugovor kojim su utvrdili međusobne obveze te se sporazumjeli da zajedno osnuju i u ivanečkom muzeju održavaju planinarsku zbirku.
I dok se Muzej ugovorno obvezao da će prikupljati, čuvati i javnosti izlagati građu značajnu za razvitak hrvatskog planinarstva te je javnosti učiniti dostupnom putem stalnih postava, izložbi, predavanja i sl., HPS se obvezao da će trajno skrbiti o pribavljanju predmeta, dokumenata i druge građe za zbirku te iz svoje imovine izdvojiti i muzeju na čuvanje povjeriti predmete i drugu građu od nacionalnog značaja. Pritom treba istaknuti da je ovakva inicijativa stigla od strane HPS-a.
Potpisivanju ugovora prethodilo je nekoliko sastanaka u Ivancu i Zagrebu, a u čijem su radu sudjelovali tajnik i potpredsjednik Izvršnog odbora HPS-a Alan Čaplar i prof. dr. Darko Grundler, dopredsjednica HPS-a Jadranka Čoklica, pročelnik Komisije za povijest planinarstva dr. Borislav Aleraj, zatim, predstavnici izrađivača likovnog postava Muzeja iz Studija Nexar, kao i privremena ravnateljica ustanove Marina Držaić. Pozitivno mišljenje o preseljenju zbirke HPS-a u Ivanec dala je i njegova Komisija za povijest planinarstva.
Koju će, dakle, građu, nakon uređenja i otvaranja muzeja, moći vidjeti posjetitelji?
Među zanimljivijim izlošcima bit će: šatori s hrvatskih ekspedicija na Himalaji, originalna zastava s potpisima svih sudionika ekspedicije Everest 97. (prve hrvatske ekspedicije koja je ostvarila uspon na najviši svjetski vrh), zatim, zastava s vrha svijeta s potpisima osvajačica M. Everesta 2009., pa originalne video vrpce s prvim filmskim snimkama hrvatskih planina, starinski cepini i skijaški štapovi, plakati i transparenti raznih ekspedicija na najviše svjetske vrhove, fototeka od više stotina/tisuća fotografija o razvoju planinarstva do Drugog svjetskog rata i nakon njega, fotografija prve planinarske knjige na svijetu „Planine“ Petra Zoranića, fotografije uspona Dragojle Jarnević (poznate književnice, pedagoginje i prve hrvatske alpinistice) na Okić iz 1843. godine itd.
Činjenica da se dio arhiva HPS-a seli u Ivanec utjecala je i na značajan zaokret u dosadašnjoj muzejskoj koncepciji i stalnom postavu ivanečkog Muzeja, na način da je postojeće dokumente trebalo uskladiti i prilagoditi ih novim momentima.
S obzirom na to da je HPS, kao krovna planinarska institucija u Hrvatskoj, ivanečki muzej prepoznala kao specifičnost na nacionalnoj razini, samim tim ujedno su udareni temelji da se Muzej planinarstva Ivanec počne razvijati kao muzej višeg ranga, čija vrijednost premašuje okvire lokalnog.
Pritom treba naglasiti da će sva ova građa biti samo dio ukupnog postava ivanečkog muzeja, a da će u njemu biti izložena i druga građa zavičajne i nacionalne vrijednosti, uključujući i onu koja Ivanec stavlja na kartu najeminentnijih paleoantropoloških nalazišta na svijetu.
