S ciljem promocije ukrasa od krep papira i tradicijskog božićnog nakita te sa željom da se javnosti predstavi maštovitost, kreativnost i originalnost predaka, na blagdan Male Gospe, u holu KC “Ivan Rabuzin” Kulturno-umjetnička udruga “Magda i Luisa” iz Madžareva, Dramska družina “Videki”, KUD Marof i Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof u suradnji s KC “Ivan Rabuzin” održali su prvi Festival kinča.
Zanimljivi „palčeki“
Osim razgledavanja prigodne izložbe kinča posjetitelji Festivala su na radionicama izrađivali i vlastiti kinč. Svoj rad i kulturno-povijesnu baštinu predstavile su i udruge iz susjednih županija.
- Svaki kraj izrađuje kinč na svoj osobiti način. Na području Novog Marofa osobiti su „palčeki“ odnosno cvijeće čije se latice dobiju ovijanjem manjim komadića krep papira oko palca. Ovaj arhaičan način izrade cvijeća od zaborava čuvaju članice Kulturno-umjetniče udruge „Magda i Luisa“. Kinč se nalazi na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara SZ Hrvatske stoga je potrebno organizirati manifestaciju koja će vještinu njegove izrade pokušati prenijeti na mlađe naraštaje – istaknuo je Tibor Martan, idejni začetnik Festivala i predsjednik Kulturno-umjetničke udruge „Magda i Luisa“. Dodaje i da su kinč u pravilu izrađivale žene i mlađe djevojke.
Na području Varaždinske županije za izradu kinča koristio se raznobojni krep-papir, slama, jesenski plodovi i tijesto. Kinčanje ili kinđanje označavao je postupak ukrašavanja seljačkog doma.
- Ukrašavalo se u pravilu glavnu kućnu prostoriju gdje se odvijao cjelokupan život obitelji. Dva su glavna dijela te prostorije određena za ukrašavanje, stropne grede iznad stola te tzv. Božji kut prostorije gdje se nalazilo raspelo, slike svetaca koje je obitelj štovala - kaže Martan.
Najrašireniji je bio, kaže, papirnati kinč koji se javljao u obliku raznovrsnog cvijeća. Posebnu zanimljivost novomaroskog područja predstavljaju tzv. palčeki slični ivančicama i šafranima, a njihove su se latice dobivale tako da se manje komadiće papira omatalo i uvijalo oko palaca. Od papira se izrađivalo i kuglice poznate pod naziva ježeki i pureki.
Ukrasi za razne prigode
- One su nastajale tako da se papir nabirao na drvenom štapiću, a potom odvijao s njega i vezivao špagom. Kuglice su svojim izgledom podsjećale na purana koji se šepuri ili ježa. Četiri duge trake papira međusobno se plelo u lancek. Vijenac papirnatog cvijeća pričvršćen na drvene stropne grede kuća nazivalo se lusterom. Kroz stabljiku se provlačio konac i onda se vezivao ili spajao uz drugu stabljiku te se tako dobivalo tvorevine različitih geometrijskih oblika poput piramida. Kinč se redovito koristio kao dekoracija prostorija u vrijeme održavanja svadbe te za izradu mladenkina buketa i svadbenog oglavlja tzv. venca. Kinč se također koristio i za ukrašavanja kola i konja koji su tri dana pred svadbu prevozili nevjestinu škrinju i ormar s ruhom u mladenčev dom - objašnjava Martan.
