Prva rujanska nedjelja za desetke tisuća vjernika rezervirana je za hodočašće u Ludbreg. Od ranih jutarnjih sati pristizali su u Ludbreg kako bi bili dio tradicije duge stoljećima. U nedjelju 1. rujna, a središnje euharistijsko slavlje predvodio je mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup u zajedništvu s biskupima i svećenicima.
Tradicionalna je to proslava u jedinom euharistijskom svetištu u Hrvatskoj, svake godine prve nedjelje u rujnu, kojoj prethodi bogati desetodnevni duhovni program „Dani ludbreške Svete nedjelje“. Misnom slavlju prethodila je procesija s relikvijom Predragocjene Krvi Kristove od župne crkve Presvetoga Trojstva u Ludbregu do zavjetne kapele odnosno svetišta na otvorenom.
Na misi su se okupili i predstavnici političkog života, državnih i mjesnih vlasti, a pozdravnu riječ uputio je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner.
- Meni je drago da i ove godine kao i niz ranijih godina imam prigodu obratiti se u ime Hrvatskog sabora koji je i pokrovitelj ovog događaja. Hrvatski sabor davno se zavjetovao na gradnju kapelice, stjecajem okolnosti on je ispunjen tek 1994. godine. Ovdje se okuplja ogroman broj hodočasnika iz raznih dijelova Hrvatske kako bi čuli poruke predvoditelja misnog slavlja - rekao je Reiner, a osvrnuo se i na događaje u javnom prostoru te se upitao poštujemo li mi danas, u svakodnevnom životu, u Hrvatskom saboru, u medijima ili na internetu, dostojanstvo ljudskog bića bez obzira na spol, boju kože ili političko opredjeljenje i to od začeća do fizičke smrti.
- Sa željom da taj odgovor što prije bude pozitivan, čuvao nas sve naš dragi Bog i čuvao nam jedinu i vječnu Hrvatsku – poručio Željko Reiner.
Nadbiskup Kutleša u svojoj je propovijedi naglasak stavio na autentično doživljavanje vjere, ali i življenje onog što Isus Krist propovijeda i zapovijeda. Posebno je naglasio odgovornost svih katolika, a posebice onih političara koji se tako deklariraju, da svoju vjeru ne smiju zatomiti u javnom životu, već djelovati tako da kršćanstvo oblikuje naš život kao zajednice. Metropolit zagrebački kazao je da kršćanstvo ne može biti stavljeno u isti rang kao neke sociološke teorije i upozorio na činjenicu da se Europa odriče svojih kršćanskih korijena, referirajući se ne papu Benedikta XVI.
- Ni jedna politika ne može opravdati podvrgavanje zapovijedi božjih odredbama ljudskim. Moramo kao narod oporaviti karakter da bismo mogli reći „da“ onom što našoj domovini treba, a „ne“ onom što joj ne treba - naveo je monsinjor Kutleša te naveo da kršćanstvo nije teorija niti ideologija, već način života.
Hodočasnicima se, uime predsjednika Vlade RH, Andreja Plenković, pridružila i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Marija Vučković koja je istaknula kako joj je zadovoljstvo biti danas u Ludbregu u tom mnoštvu hodočasnika i nazočiti ovom bitnom događaju.
Uoči misnog slavlja varaždinski župan Anđelko Stričak podsjetio je kako je Ludbreg najposjećenije hodočasničko mjesto na sjeveru Hrvatske.
- Dan je to kada se više okrećemo prema samome sebi i svojim bližnjima i kada smo zahvalni na svakom darovanom danu i daru. Za Ludbreg je ovo važan dan, ne samo zbog Svete nedjelje, tog duhovnog dijela, nego i zbog gospodarskog i turističkog dijela. Grad je već danima pun hodočasnika i upravo dolazak svih tih hodočasnika najbolje govori i važnosti ovog mjesta- rekao je Stričak. Ludbreški gradonačelnik, Dubravko Bilić kazao je kako je danas najveći dan u gradu Ludbregu - Ludbreška Sveta nedjelja, tradicionalan događaj koji okuplja stotine tisuća vjernika.
- Jučer smo dočekali veliki broj vjernika iz cijele Hrvatske, a danas očekujemo još i veći broj. Ove godine obilježavamo i 30 godina našeg prošteništa. Za nas je ovo iznimno važan događaj jer Ludbreg je jedinstveno mjesto u Hrvatskoj, jedino papinski priznato proštenište. To privlači brojne vjernike i sve one koji žele pronaći mir. Danas je Ludbreg središte duha, mira i zajedništva i volio bih da se ta poruka prelije na cijelu Hrvatsku – poručio je Bilić.
Euharistijsko čudo koje se za vrijeme srednjega vijeka dogodilo u Ludbregu proslavilo je ovaj grad po cijeloj Europi.
Iako nema nikakvih pisanih dokumenata, predaja govori da se samo godinu dana nakon posvete župne crkve u kapelici dvorca Batthyany 1411. zbio nesvakidašnji događaj. Za vrijeme bogoslužja, svećeniku koji je sumnjajući u istinitost riječi Pretvorbe “Ovo je tijelo moje” i “Ovo je moja krv….” u kaležu je nakon lomljenja hostije na tri dijela potekla prava krv. Zaprepašten i silno preplašen, svećenik je brzo završio svetu misu.
Tekućinu iz kaleža pospremio je u staklenu posudicu, skrio, i o događaju šutio do kraja života. Tek na samrti javno je priznao što se dogodilo i ampulu s tekućinom predao na čuvanje svojoj subraći svećenicima u župnoj crkvi Presvetog Trojstva.
Glas o tome događaju brzo se pronio cijelim krajem. Narod je u sve većem broju počeo dolaziti u Ludbreg. Svi su željeli vidjeti taj opipljivi i svima vidljivi znak Božje prisutnosti u maloj staklenoj posudici. Predaja govori da su se od toga vremena u Ludbregu počela događati čudesna ozdravljenja na zagovor Presvetoj krvi.
