Slobodno zidarstvo u današnjem obliku na europskoj je sceni aktivno od početka 18. stoljeća. Ipak, na hrvatske prostore dospjelo je tek u drugoj polovici 18. st. završetkom Sedmogodišnjeg rata 1763. kao posljedica povratka velikog broja austrijskih vojnih časnika u zemlju.
Ivan VIII. Drašković
Dobar dio vojnika za vrijeme rata našao se u pruskom zarobljeništvu koje se zapravo pokazalo dosta otvorenim i liberalnim. Mnogi vojnici tamo su se priključili već postojećim masonskim ložama ili pak organiziralo vlastite, upoznavši se sa novim idejama i svjetonazorima. Jedan od spomenutih časnika bio je Josip Kazimir Drašković koji je sam postao pripadnik bečke lože “Zu den drei kanonen”. No, godinama prije pojave slobodnog zidarstva u Hrvatskoj, već je njegov otac Ivan V. Drašković bio član tajnog društva Baltazara Patačića u Vidovcu. Ipak, kada govorimo o masonstvu na hrvatskom prostoru, najvažniji Drašković je Kazimirov sin Ivan VIII. Drašković koji se poput oca tijekom rata našao u pruskom zarobljeništvu. U zarobljeništvu postaje član masonske lože, a pri povratku u domovinu u Glini osniva prvu hrvatsku ložu “Ratno prijateljstvo” po uzoru na prusku.
Osim Gline, Ivan VIII. Drašković uspostavio je još nekoliko loža, uključujući i zagrebačku ložu “Razboritost”, čiji su članovi između ostalog bili biskup Josip Galjuf i Maksimilijan Vrhovac. Ivanov brat Franjo Lovro Drašković osnovao je varaždinsku ložu Zu den drei drachen 1774. nakon što je napustio prvu varaždinsku ložu “Savršeni savez”. Njihova sestra Julijana Drašković bila je udata za grofa Ladislava III. Erdodya, suosnivača lože Zu den drei drachen. Ivan VIII. Drašković sanjao je o uspostavi velike lože, odnosno sustava loža koji je i u konačnici uspostavio 1775. u dvorcu Brezovica pokraj Zagreba. Unatoč zabrani djelovanja masonskih loža 1795. njegov sin Janko Drašković “najstariji ilirac” je zasigurno bio upoznat s očevim praksama, pretočivši dobar dio slobodnozidarskih ideja u temelj djelovanja ilirskog pokreta. Drugi je sin Juraj V Drašković poput oca također bio slobodni zidar.
Enigmatična strana povijesti
Kroz 19. stoljeće asocijacija Draškovića uz masonstva počinje se razvodnjavati. Unuk Franje Draškovića grof Juraj VI Drašković, poznat je po drugim pothvatima poput obnove dvorca Trakošćan kojeg je naslijedio od djeda, imanje po kojem je obitelj danas i najpoznatija. Ipak, rijetko koji posjetitelj zna ovu enigmatičnu stranu povijesti plemićke obitelji koja je igrala ključnu ulogu i u povijesti Varaždina.