S početkom ljeta većina radnika iščekuje godišnji odmor kao slamku spasa na kojoj će se "isključiti" od nesigurnosti radnog mjesta, posla i svakodnevnih kontakata s ljudima s kojima rade, a koji mogu biti zamorniji od samog posla. Kako odlazak na godišnji odmor utječe na psihofizičko zdravlje i produktivnost radnika i koliko bi optimalno trebao trajati?
– Radnik "vrh" godišnjeg odmora postiže tek 8. dan odmora. Dva tjedna odmora su minimum ispod kojeg ne bi trebalo ići, a tri do četiri tjedna odmora u kontinuitetu optimalna su za psihosocijalni oporavak radnika i veću produktivnost – kaže dr. Ina Kardoš, specijalistica medicine rada i sporta iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, piše Večernji.hr. Istraživanja neosporno pokazuju dobrobit odmora za zdravlje i produktivnost radnika.
– Dugotrajna i kontinuirana izloženost prekovremenom radu, nesigurnost radnog mjesta, nemogućnost utjecaja na aktualnu situaciju, premorenost, zahtjevi za rad "od kuće" ugrožavaju zdravlje radnika i povećavaju pobol od infarkta, moždanog udara, anksiozno-depresivnih poremećaja, nesanice... – ističe dr. Kardoš. Psihološki odmak od posla i ljudi na radnom mjestu kao i od obvezne komunikacije ističu se u studijama kao najvažniji doprinos kvaliteti odmora.
– Godišnji odmor trebao bi biti prepoznat od sustava i poslodavaca kao mjera za povećanje produktivnosti i investicija, a ne kao trošak jer se redovitim odmorima preveniraju akutne i kronične bolesti i smanjuje stopa bolovanja – kaže Kardoš, ističući i važnost dnevnog i tjednog odmora, kao i "kratkog" od 1-2 dana. U Hrvatskoj je prije nekoliko godina istraživanje pokazalo da u prosjeku po radniku ostane šest dana neiskorištenog odmora iako se radnik, kaže pravni savjetnik iz HUP-a Ivan Sarić, po zakonu ne može odreći godišnjeg odmora. Sindikalac Krešimir Sever kaže da su mnogi poslodavci smanjili broj dana godišnjeg odmora nastankom krize. No, on ne može biti manji od 20 dana.
