"Imaju li svi u Hrvatskoj jednake prilike za kvalitetno obrazovanje" naziv je tribine održane u petak, 6. studenoga u Pastoralnom centru "Vilim Cecelja" u Svetom Iliji.
Na samom početku prisutne su pozdravili župnik župe Sveti Ilija, Izidor Ferek, i prof. Ivan Bošnjak, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak - Podružnica Varaždin, koje je organiziralo ovu tribinu.
Na tribini je govorila prof.dr.sc. Blaženka Divjak, redovita profesorica varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike, koja je napomenula da je obrazovanje najvažnija tema za budućnost Hrvatske, a posebno se osvrnula na kvalitetu, financiranje i dostupnost obrazovanja.
- Cilj Europske unije je do 2020. godine imati 40 posto visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30 do 34 godina starosti. U Hrvatskoj je 2014. bilo 32,2 posto visokoobrazovanih, što je ispod europskog prosjeka od 37,9 posto. Bez obzira na politiku, moramo stručno promisliti kako postaviti obrazovanje, budući da i podaci o izdvajanju za obrazovanje na državnoj razini, prema kojima se Hrvatska nalazi na 90. mjestu, ukazuju da nam obrazovanje nije u prvom planu - rekla je Divjak. Izdvojila je i podatak da ukupni troškovi godine studija u Hrvatskoj iznose oko 31.500 kuna, dok samo 28 posto studenata prima stipendiju, koja u prosjeku iznosi oko 800 kuna, što nije dovoljno.
- Nažalost, nemaju svi u Hrvatskoj jednake šanse za obrazovanje. Najmanje šanse imaju oni koji dolaze iz siromašnijih obitelji te djeca čiji roditelji nisu visokoobrazovani. Daleko manje šanse nego ostali imaju i osobe s invaliditetom, a o njima se zapravo malo priča, i društvo o njima nedovoljno vodi brigu, počevši od obitelji, škole pa nadalje - rekla je Divjak.
- Za studiranje je važna potpora obitelji od malih nogu i razina očekivanja. Istraživanja su pokazala da je vrlo važno imati kod kuće knjige. Treba čitati s djecom, ne samo ostaviti ih pred televizorom. Važan je i odgoj, i to odgoj na više razina, koji se odnosi i na poštenje, poštovanje te vrijednosti, kao i da se potencira važnost i vrijednost obrazovanja, samostalnost i odgovornost. Nažalost, situacija je danas takva da ima puno mjesta na sveučilištima i veleučilištima, no prestižni fakulteti uzimaju uglavnom onu djecu koja su prethodno imala priliku steći kvalitetno obrazovanje, a to ovisi i o financijskim prilikama u obitelji i poticaju koji dijete dobije. Ostala djeca upisuju fakultet koji je blizu - istaknula je. Uz odgoj, naglasila je i važnost kvalitete osnovnih škola kako bi djeca imala iste mogućnosti.
Osvrnula se i na informatizaciju u školama, napomenuvši da se pritom zaboravlja na djecu koja kod kuće, zbog financijske situacije, nemaju računala, što smanjuje njihove šanse za kvalitetno obrazovanje. Dodala je da će automatizacija i informatizacija dovesti do ukidanja mnogih zanimanja za koja se danas djeca školuju.
- Preživjet će poslovi koji imaju visoku razinu kreativnosti i socijalne inteligencije, te oni koji zahtijevaju čvrsta fundamentalna znanja, poput matematike i prirodoslovlja. Moramo biti spremni na fleksibilnost, promjenu karijera - upozorila je Divjak.
Naglasila je da se ne smiju zanemariti predmeti koji će osigurati trajna znanja, kao i da treba prepoznati onu djecu kojoj je potrebna pomoć te, u suradnji s lokalnom vlašću, udrugama, župom i sponzorima, pomoći takvoj djeci. Mi takav sustav nemamo razvijen, upozorila je.
- Naš sustav obrazovanja nije pravedan. Svi mi, od škole, općine, župe, županije pa do države, imamo svoju ulogu, ali loše ju izvršavamo. Ako se nećemo boriti da uklonimo sve ove prepreke, jaz između bogatih i siromašnih još će se povećavati - zaključila je Divjak.
Inače, prof.dr.sc. Blaženka Divjak podrijetlom je iz Križanca, naselja u općini Sveti Ilija, a u Sv. Iliji pohađala je osnovnu školu. Od 2010. – 2014. bila je prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Zagrebu.
