Dr. sc. Davor Brđanović, varaždinski glazbeni pedagog - profesor klavira na varaždinskoj Glazbenoj školi, znanstvenik i naslovni docent na Sveučilištu Sjever, već je gotovo dvije godine na čelu Kulturnog vijeća Grada Varaždina.
Kao predsjednik ovoga savjetodavnoga tijela varaždinskog gradonačelnika, profesor Brđanović naglašava kako Varaždin, želi li ići ukorak sa suvremenim trendovima u kulturnoj ponudi mora ambicioznije planirati razvoj svoje kulturne infrastrukture i novih kulturnih sadržaja.
- Ne mogu reći da sam u potpunosti zadovoljan kulturnim životom grada Varaždina, pogotovo u segmentu koji je moja uža specijalnost, a to je glazba. Smatram naime, da bi glazbeni život u našem gradu mogao i trebao biti bolji. Mi se s pravom ponosimo našim festivalima, u prvom redu Varaždinskim baroknim večerima i Špancirfestom, koji u svojoj ponudi ima i vrijedna glazbena događanja, ali to za grad kakav je Varaždin, koji želi, a po mom mišljenju i može biti značajno mjesto na kulturnoj karti Hrvatske, pa i Europe - nije dovoljno. Nedostaje nam cjelogodišnji kontinuitet kako u kvantiteti tako i u kvaliteti glazbenih događanja, a nedostaje nam i infrastruktura koja bi to dodatno poduprla - istaknuo je dr. sc. Davor Brđanović.
- Potrebna je upravljana sinergija svih dionika u kulturi, ali i u turizmu i drugim segmentima gospodarstva, kako bismo mogli uspješno pratiti svjetske trendove, no prije svega potrebna je politička volja i jasna razvojna strategija u kojoj kultura mora biti prepoznata kao važna gospodarska grana. Novac uložen u kulturu nije potrošnja nego investicija - istaknuo je.
Varaždin ima dugu glazbenu tradiciju, ima odličnu Glazbenu školu, sjajne glazbenike, je li to dovoljan potencijal za takav iskorak?
- Mislim da kao nastavnik u našoj glazbenoj školi, koji je za tu školu vezan cijeli život, neću biti subjektivan ako kažem da je Glazbena škola u Varaždinu institucija koja već skoro dva stoljeća sa svojim učenicima, nastavnicima i različitim programima u velikoj mjeri nosi glazbeni život našega grada. Tu, naravno, važan doprinos daju i bivši učenici Škole. Malo koje glazbeno događanje u našem gradu nije na neki način vezano za Glazbenu školu, od produkcija i koncerata u organizaciji škole do Varaždinskih baroknih večeri. Iz varaždinske su škole potekli brojni izvrsni glazbenici koji su ostvarili i zapažene inozemne karijere. Dakle, potencijal za potreban novi iskorak imamo, ali se kao grad moramo odlučiti hoćemo li se razvijati i napredovati u kvaliteti glazbene i ostale kulturne ponude ili ćemo pokušati živjeti na „staroj slavi“, odnosno - stagnirati. Želimo li se razvijati i ići u korak s konkurencijom i suvremenim trendovima u kulturnoj ponudi, morat ćemo za to stvoriti neke preduvjete.
Vrednuju li se dovoljno Varaždinci koji su zaslužni za tu sjajnu glazbenu tradiciju Varaždina?
- Ne. Pogledajte samo primjer Nikole Fallera ili Vilka Novaka, dva značajna imena hrvatske glazbe i kulture, koji su danas, nažalost, pali u zaborav. Upravo sam danas u varaždinsku knjižnicu odnio moj članak koji je objavljen u časopisu „Tonovi“ o glazbenom pedagogu, orguljašu, skladatelju i zborovođi Vilku Novaku, a nedavno mi je u Osijeku objavljen i tekst o dirigentu, skladatelju i zagonetaču Nikoli Falleru. To je moj skromni doprinos tome da se umjetnici, koji su rođenjem ili djelovanjem vezani za naš grad, ne zaborave. Primjerice, malo ljudi zna da je Faller zaslužan za uvođenje baleta kao samostalnog ansambla u zagrebačko kazalište ili da je on začetnik moderne hrvatske križaljke.
Cijeli intervju s glazbenim pedagogom i profesorom Brđanovićem možete pročitati u novom broju Varaždinskih vijesti
