- Na uzorku od 1351 učitelja, njih 98,7 % (1333 učitelja) izjavilo je kako je bezuvjetno spremno na sudjelovanje u štrajku. Petnaest je učitelja (1 %) spremno za sudjelovanje u štrajku u slučaju da isti bude plaćen, dok tek troje učitelja smatra kako trenutačno nije prikladno vrijeme za štrajk – izvijestili su iz Facebook grupe Školska zbornica koja okuplja učitelje i druge stručnjake povezane s obrazovanjem iz cijele Hrvatske, a koja je provela anketu na temu spremnosti učitelja za sudjelovanje u štrajku, čiji bi cilj bio povećanje učiteljske plaće na razinu koju kao visokoobrazovani stručnjaci zaslužuju.
U grupi Školska zbornica navode kako bi se ministrica i čelnici sindikata mogli zapitati odakle među učiteljima tolika želja za štrajk, budući da se ministrica u medijima hvali kako je za vrijeme njenoga mandata došlo do značajnoga rasta učiteljskih plaća!
- Odgovor, na žalost, svi dobro znamo: ministrica manipulira činjenicama. Kod navedenog „rasta“, dio je rezultat dogovora predstavnika sindikata javnih službi s Vladom Republike Hrvatske i to na pregovorima na kojima nitko iz Ministarstva obrazovanja nije ni sudjelovao.
Drugi je dio rezultat dogovora postignutoga prije više od deset godina, a s čijom se primjenom dobrano probio zakonski rok, čime su novčano oštećeni svi učitelji, iako za to nitko od vladajućih nije odgovarao. Ako su se kakva-takva dva rasta plaće dogodila, zašto su učitelji još uvijek tako nezadovoljni!? – navode u spomenutoj grupi.
Dodaju kako je prosječna neto plaća u Hrvatskoj za 2018. iznosila je 6.242 kune, dok je prosječna plaća za Grad Zagreb iznosila 7.236 kuna.
- Hrvatski je učitelj, dakle, kao visokoobrazovani stručnjak zaposlen u struci na radnome mjestu koje je državi, navodno, strateški bitno, plaćen manje od prosječne plaće za Republiku Hrvatsku. Učiteljska plaća može neznatno rasti s godinama staža, napredovanjem u status učitelja mentora ii savjetnika i slično, ali gotovo sigurno neće narasti do razine prosječne plaće za Grad Zagreb – navode.
Smatraju kako bi hrvatski učitelj, s obzirom na navedene kvalifikacije i odgovornost posla te negativan trend odlaska najboljih stručnjaka, trebao biti plaćen 30 % više od prosječne plaće u državi te bi tako trebalo definirati i učiteljsku plaću.
- Konkretno bi to značilo da početna učiteljska plaća treba iznositi 8.114 kuna, što bi dodatno trebalo značajno rasti s napredovanjima i godinama radnoga staža. Na godišnjoj razini to bi iznosilo nešto manje od milijardu i pol dodatnih kuna iz proračuna. Znamo što ćete reći - da „taj novac jednostavno nemamo“. Na sreću, imamo dobre vijesti za vas – novca itekako ima!
Proračunski rashodi samo od 2018. do 2019. narasli su za sedam milijardi kuna. Dakle, da ste samo 20 % rasta proračuna za tekuću godinu potrošili na vama navodno strateški bitan resor, imali biste učitelje s pristojnim plaćama. Isto biste mogli postići i da primjerice smanjite izdvajanja za povlaštene mirovine za 20 %, a ne moramo ni pomisliti koliko bi se tek novca dobilo kada biste uz pričanje o “racionalizaciji škola” počeli, primjerice, govoriti o racionalizaciji općina i županija. Novca itekako ima, pitanje je samo koji su vam prioriteti – poručuju iz Facebook grupe Školska zbornica.
Zaključuju da dostojanstvo učitelja trenutno nije visoko na ljestvici prioriteta.
- Vrijeme se troši na promoviranje učiteljskih „online edukacija“, na kojima su mentori zaposleni izvan natječaja. Nitko ne zna koliko su plaćeni, a ponekad educiraju druge o temama za koje nisu stručni. Vrijeme se troši na to da se za svaku pronađenu lažnu diplomu radi velika PR objava, koja mora ići u sve medije. Provjere diploma svakako pozdravljamo, ali, samo za usporedbu, među zaposlenicima škola do sada ste u postotku pronašli oko 200 puta manje lažnih diploma nego ih je svojevremeno pronađeno među zaposlenicima Zagrebačkoga holdinga. Vrijeme se troši i na beskonačne nabave često loše računalne opreme, dok se u mnogim školama zidovi raspadaju, na neznanstvene ankete „zadovoljstva” učitelja Školom za Život, na skupove na kojima se učitelje tjera da plješću u ritmu glupavih pjesmica. Vrijeme se, na žalost, troši čak i na to da nakon javnog istupa jedne učiteljice protiv stava savjetnice iz Agencije za odgoj i obrazovanje ista Agencija u nadzor učiteljici šalje upravo tu savjetnicu. Troši se vrijeme, a još se više troši i novac. Ne mislimo kako će ovo pismo naići na pozitivne reakcije iz sindikata, a još manje iz Ministarstva. Ali, sjetite se kako je ovo pismo počelo. Manipulacije PR Ministarstva pročitane su, a ako se sindikati unutar zakonskih okvira ikad pokrenu – za štrajk smo spremni! – poručuju iz Facebook grupe Školska zbornica.