Biste li se složili i prokomentirali tezu da je Eurovizija danas više političko nego glazbeno natjecanje?
Eurosong je, prije svega, zabava i tako ga treba i promatrati, ali s obzirom da je riječ i o natjecanju, svi drugi segmenti također dolaze do izražaja, prije svega u raspodjeli glasova. Tako je oduvijek bilo i danas nije ništa više politički obojen nego je bio prije nekoliko desetljeća kada je počinjao. Dapače, uvođenjem glasova publike smanjio se i eventualni politički utjecaj koji su žiriji pojedinih članica imali na izbor pobjedničke pjesme. Kao i kod svakog drugog izbora, i ovdje na konačnu odluku utječu različiti faktori, uključujući i politiku. Nije rijetko da se gledatelji i žiriji odlučuju svojim glasanjem poslati poruku o aktualnim političkim zbivanjima, kao primjerice s pobjedom Tota Cutugna u Zagrebu s porukom jedinstva (Insieme) 1990. ili prošle godine kada je pobjedu glasovima publike odnijela ukrajinska skladba. U tom smislu politika ponekad ima utjecaja na izbor pjesme. Također, nije neobično da pojedini žiriji i gledatelji daju glasove susjednim zemljama (pa se govori o blokovima, npr. skandinavskom ili balkanskom), ali to se ne treba nužno gledati kroz politiku. Zemlje sličnog kulturnog kruga imaju i sličnu estetiku, često bolje razumiju kontekst ili imaju vrlo sličan glazbeni i zabavni ukus i glasovi se tako i raspodjeljuju. Iako se zadnjih dana često govori o nekoj ozbiljnijoj ulozi Pjesme Eurovizije, ne treba smetnuti s uma da je, ipak, riječ o zabavnom televizijskom spektaklu. Pojedini izvođači mogu kroz taj format doći do šire publike, nešto kulturnog utjecaja može se eventualno preliti na druge zajednice koje do tada nisu bile upoznate s glazbenim izričajem određenih autora, ali Eurosong nema tako veliku važnost kakva mu se ovih dana daje u hrvatskim medijima odnosno na društvenim mrežama i internet portalima. Ovo je, nažalost, tema koja je potaknuta isključivo našim domaćim prilikama i to zbog nazovi kontroverznog nastupa pobjednika Dore. Što se tiče same poruke pjesme, ona uvijek ovisi o publici i svatko je doživljava na svoj način. Let 3 rekao je da je pjesma antiratna i mislim da je to sasvim dovoljno. Svatko od nas ima mogućnosti interpretirati čija je majka rodila morona i nosi li scenski nastup dodatne poruke ili ne.
Hrvatsku će ove godine predstavljati riječki bend Let 3 s pjesmom "Mama ŠČ", svakako najodvažniji izbor do sada kod nas i veliki odmak od onog na što smo navikli. Od njihove pobjede do danas podiglo se dosta prašine – dok su jedni oduševljeni i smatraju ih favoritima, drugi su zgroženi i traže diskvalifikaciju. Koji je vaš komentar, kako biste ovaj izbor preslikali na današnje društvo? Sjetimo se i da je Let 3 u Varaždinu dobio prekršajnu prijavu 2008. zbog "remećenja javnog reda i mira" jer nastupom povrijedili "moralne osjećaje građana Varaždina".
Umjetnost često izaziva kontroverze pa je to slučaj i s "Mama ŠČ!" Međutim, izvedba je kontroverzna u Hrvatskoj i eventualno sličnim zemljama, ali nije ništa tako senzacionalno što Eurosong već nije vidio. Niti su prvi muškarci koji nastupaju u štiklama, niti su prvi koji, recimo to uvjetno, imaju pomaknut ili pomalo bizaran nastup, a svakako nisu prvi koji koriste političke poruke umotane u umjetnički izričaj. To što je Hrvatska, zapravo, malograđanska sredina i ovakvi natupi izazivaju čuđenje, to je naš unutrašnji problem i pokazatelj degradacije društva u tradicionalizam. U tom smislu treba promatrati i varaždinsku prijavu. Umjetnost treba pomicati granice, biti kontroverzna, ponekad čak i vrijeđati osjećaje građana jer na taj način ukazuje na dublje probleme. Također, sloboda umjetničkog izražavanja mora biti maksimalna i sve dok ne poziva na nasilje (iako u pojedinim povijesnim trenucima i umjetnost ima odgovornost ustati protiv nehumanih društvenih sustava i pojedinca, ako treba i silom), ne bi trebalo razgovarati o tome što je dopušteno, a što nije. Sloboda umjetničkog izražavanja treba se shvatiti što je moguće šire jer svako ograničavanje otvara prostor za dodatne gubitke slobode izražavanja, a to može predstavljati problem za svako demokratsko društvo. Od dvorskih luda do totalitarnih režima, umjetnost je bila kakav takav prostor slobode izražavanja i kao takvu je treba i dalje čuvati. Moralni osjećaji su važni, ali nisu važniji od prava na slobodu izražavanja pa kad to dvoje dođe u koliziju, uz iznimku govora mržnje (njegove pravne definicije, a ne kukanja kako nešto vrijeđa naše osjećaje), onda prednost uvijek treba dati slobodi.
Mnogi ističu da je Eurovizija postala medijski fenomen, prati je zaista velik broj ljudi diljem svijeta, a ove godine će prijenos nastupa ovog avangardnog, za mnoge kontroverznog benda, biti na BBC-u u prime timeu.
Pjesma Eurovizije je od samih svojih početaka medijski fenomen koji je, barem u segmentu glazbe, promicao suradnju i zabavu. Veći dio svoje povijesti nije uključivao predstavnike "istočnog bloka", ali s dolaskom slobode, uključili su se i oni, a uključivale su se i druge ne-europske zemlje poput Izraela, Maroka ili Australije. Već to samo po sebi govori o njegovoj medijskoj atraktivnosti koja se nije dogodila jučer. Letu 3 treba poželjeti dobru zabavu u Liverpoolu, što bolji plasman i dodatne uspjehe koji bi iz njihovog nastupa mogli proizaći. Sve ostalo je isprazno moraliziranje, bez obzira s koje strane dolazilo.
