Nekadašnja ministrica obrazovanja Blaženka Divjak javila se na svom Facebooku iznenađena nekim objavama u hrvatskim medijima koji su prema njenoj procjeni ustvrdili da je IT industrija iznenađujuće uspjela u Hrvatskoj pa je objasnila da je to sve rezultat dugogodišnjeg rada države i podrška koju su pružali važnim edukativnim institucijama poput FOI-ja, FER-a i dr, iako je bilo u komentarima na objavi i tvrdnji da je uspjeh ostvaren unatoč državi, a ne zahvaljujući njoj. Njenu objavu prenosimo u cijelosti:
"Drago mi je da se konačno uviđa uspjeh i potencijal IT industrije. Vjerojatno je za to donekle „zaslužna“ pandemija jer je s jedne strane na globalnoj razini eksplodirala potražnja za IT proizvodima i uslugama, ali i zato što se snažno osjeća nestabilnost hrvatskog gospodarstva koje se temelji na ljetnom turizmu.
Međutim, ono što je sigurno pogrešno protumačeno od strane nekolicine novinara da se IT industrija razvila u Hrvatskoj iz ničega.
Za IT industriju su pored kreativnog i inovativnog poduzetničkog vodstava najvažniji dobri stručnjaci u širokom spektru, prije svega informatičari i programeri, ali i robotičari, matematičari, stručnjaci za rad s velikim podacima te oni koji znaju interdisciplinarno povezati IT i poslovne procese.
Takvi stručnjaci obrazuju se na našim najboljim fakultetima. To su FER, FOI, FSB, PMF Sveučilišta u Zagrebu, FERIT i Odjel za matematiku u Osijeku, FESB i PMF u Splitu, Tehnički fakultet te odjeli za matematiku i informatiku u Rijeci itd. Spomenula sam samo neke za koje ste svi čuli i koji su cijenjeni ne samo u Hrvatskoj nego i izvan Hrvatske. Većina tih fakulteta ima i dobru suradnju s IT industrijom, organiziranu stručnu praksu i stipendije kao i zajedničke razvojne projekte.
Pored toga naše srednje strukovne škole imaju kvalitetne programe vezane uz računarstvo, elektrotehniku, mehatroniku, informatiku koje daju dobre temelje za nastavak školovanja, ali i za zapošljavanje odmah nakon srednje škole. Najveće ulaganje ikada u obrazovovanje u Hrvatskoj je preko EU fondova u regionalne centre kompetentnosti (posljednji ugovori o dodjeli potpisni u srpnju 2020) baš u sektoru Elektrotehnika i računarstvo (šest škola u Karlovcu, Osijeku, Zagrebu, Sisku, Koprivnici i Splitu) i Strojarstvu (sedam škola u Čakovcu, Slavonskom Brodu, Zadru, Velikoj Gorici, Zagrebu, Šibeniku i Karlovcu). Ukupno je 25 centara kompetentnosti s ulaganjem od 1,7 milijardi kuna, a polovicu smo od toga dodijelili smo baš u sektore koje direktno treba IT industrija.
Dakle, očito se godinama stvarala dobra podloga za uspješnu IT industriju.
Sve spomenuto se još može i mora unaprijediti preko
- podizanja kapaciteta povećanjem upisnih kvota
- unapređenjem materijalnih uvjeta (oprema i STEM kampusi)
- strukturiranjem stručne prakse
- financiranjem zajedničkih projekata preko EU fondova
- omogućavanjem da deficitarni nastavnici u srednjoj školi i na fakultetima imaju veće plaće (pisala sam o tome kako se to može preko EU fondova, a druga je mogućnost da IT industrija financira takva radna mjesta direktno)
- većim stipendijama za STEM deficitarne studije (sada postoji 15.000 stipendija koje osigurava država, ali to se treba podebljati za deficitarne studije)
- fleksibilnim studijski programi koji se redoviti osuvremenjivanju i izvode u suradnji s IT industrijom od razine preddiplomskog do poslijediplomskog
- suvremenim metodama poučavanja i učenja koje uključuju problemsko, projektno i istraživačko učenje, kao i e-učenje
- intenzivnim kvalitetnim programima usavršavanja i suvremenim specijalističkim studijima koji se izvode online ili u hibridnom obliku
- zajedničkim prijavama projekata na EU kompetitivne programe (npr Obzor Europa) ili na natječaje CERN-a, ESA-e u kojima je Hrvatska od 2018./2019. pridružena članica
- uključivanjem studenata u projekte
- …
Dakle, ne smijemo slati nepromišljene poruke da nešto vrijedno može nastati bez ulaganja i truda, kao što se sada ne smije stati s osiguravanjem daljnjeg razvoja."
