Blaženka Divjak: Je li stvarno IT industrija u Hrvatskoj procvjetala iz ničega?

VV | 12.8.2021. u 11:18h | Objavljeno u Društvo

Nekadašnja ministrica obrazovanja Blaženka Divjak javila se na svom Facebooku iznenađena nekim objavama u hrvatskim medijima koji su prema njenoj procjeni ustvrdili da je IT industrija iznenađujuće uspjela u Hrvatskoj pa je objasnila da je to sve rezultat dugogodišnjeg rada države i podrška koju su pružali važnim edukativnim institucijama poput FOI-ja, FER-a i dr, iako je bilo u komentarima na objavi i tvrdnji da je uspjeh ostvaren unatoč državi, a ne zahvaljujući njoj. Njenu objavu prenosimo u cijelosti:

"Drago mi je da se konačno uviđa uspjeh i potencijal IT industrije. Vjerojatno je za to donekle „zaslužna“ pandemija jer je s jedne strane na globalnoj razini eksplodirala potražnja za IT proizvodima i uslugama, ali i zato što se snažno osjeća nestabilnost hrvatskog gospodarstva koje se temelji na ljetnom turizmu.

Međutim, ono što je sigurno pogrešno protumačeno od strane nekolicine novinara da se IT industrija razvila u Hrvatskoj iz ničega.

Za IT industriju su pored kreativnog i inovativnog poduzetničkog vodstava najvažniji dobri stručnjaci u širokom spektru, prije svega informatičari i programeri, ali i robotičari, matematičari, stručnjaci za rad s velikim podacima te oni koji znaju interdisciplinarno povezati IT i poslovne procese.

Takvi stručnjaci obrazuju se na našim najboljim fakultetima. To su FER, FOI, FSB, PMF Sveučilišta u Zagrebu, FERIT i Odjel za matematiku u Osijeku, FESB i PMF u Splitu, Tehnički fakultet te odjeli za matematiku i informatiku u Rijeci itd. Spomenula sam samo neke za koje ste svi čuli i koji su cijenjeni ne samo u Hrvatskoj nego i izvan Hrvatske. Većina tih fakulteta ima i dobru suradnju s IT industrijom, organiziranu stručnu praksu i stipendije kao i zajedničke razvojne projekte.

Pored toga naše srednje strukovne škole imaju kvalitetne programe vezane uz računarstvo, elektrotehniku, mehatroniku, informatiku koje daju dobre temelje za nastavak školovanja, ali i za zapošljavanje odmah nakon srednje škole. Najveće ulaganje ikada u obrazovovanje u Hrvatskoj je preko EU fondova u regionalne centre kompetentnosti (posljednji ugovori o dodjeli potpisni u srpnju 2020) baš u sektoru Elektrotehnika i računarstvo (šest škola u Karlovcu, Osijeku, Zagrebu, Sisku, Koprivnici i Splitu) i Strojarstvu (sedam škola u Čakovcu, Slavonskom Brodu, Zadru, Velikoj Gorici, Zagrebu, Šibeniku i Karlovcu). Ukupno je 25 centara kompetentnosti s ulaganjem od 1,7 milijardi kuna, a polovicu smo od toga dodijelili smo baš u sektore koje direktno treba IT industrija.

Dakle, očito se godinama stvarala dobra podloga za uspješnu IT industriju.

Sve spomenuto se još može i mora unaprijediti preko
- podizanja kapaciteta povećanjem upisnih kvota
- unapređenjem materijalnih uvjeta (oprema i STEM kampusi)
- strukturiranjem stručne prakse
- financiranjem zajedničkih projekata preko EU fondova
- omogućavanjem da deficitarni nastavnici u srednjoj školi i na fakultetima imaju veće plaće (pisala sam o tome kako se to može preko EU fondova, a druga je mogućnost da IT industrija financira takva radna mjesta direktno)
- većim stipendijama za STEM deficitarne studije (sada postoji 15.000 stipendija koje osigurava država, ali to se treba podebljati za deficitarne studije)
- fleksibilnim studijski programi koji se redoviti osuvremenjivanju i izvode u suradnji s IT industrijom od razine preddiplomskog do poslijediplomskog
- suvremenim metodama poučavanja i učenja koje uključuju problemsko, projektno i istraživačko učenje, kao i e-učenje
- intenzivnim kvalitetnim programima usavršavanja i suvremenim specijalističkim studijima koji se izvode online ili u hibridnom obliku
- zajedničkim prijavama projekata na EU kompetitivne programe (npr Obzor Europa) ili na natječaje CERN-a, ESA-e u kojima je Hrvatska od 2018./2019. pridružena članica
- uključivanjem studenata u projekte
- …

Dakle, ne smijemo slati nepromišljene poruke da nešto vrijedno može nastati bez ulaganja i truda, kao što se sada ne smije stati s osiguravanjem daljnjeg razvoja."

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci