Dan nakon Štefanja, 27. prosinca slavi se blagdan svetog Ivana, apostola i evanđelista. U kajkavskim krajevima ovaj je blagdan poznat pod nazivom Januševo.
Na Januševo se nekada vino nosilo u crkvu na posvetu. Blagoslovljeno vino po povratku iz crkve morali su uzeti svi ukućani kako bi bili zdravi tijekom čitave naredne godine, pojašnjava etnolog Tibor Martan. Dio blagoslovljenog vina ulijevao se u bačve s vinom kako se vino ne bi kasnije pokvarilo, a dio se blagoslovljenog vina spremao i konzumirao u vrijeme bolesti kao svojevrsni lijek.
- Na Januševo se iz kuća iznosila slama i žito koje se na Koleni post tj. Badnjak unijelo u glavnu kućnu prostoriju. Od jednog dijela slame kokošima se svijalo gnijezda za nošenje jaja, a dio se čuvao do proljeća kada se od nje kvočkama savijalo gnijezda kako bi se plići lijegali na "svetoj" slami. Žitek, odnosno zrnje svih žitarica koje je stajalo na božićnom stolu razdijelio se svim domaćim životinjama kako bi bile zdrave i plodne. Vlati božićne slame običavalo se vezati i na voćke u voćnjaku kako bi dogodine donijele obilat plod. Vlati se naročito vezalo na one voćke čiji je urod u jesen bio slab ili je u potpunosti izostao - napomenuo je Tibor Martan, dipl. etnolog.
