Blagdan je Sveta tri kralja ili Bogojavljenje. Kršćanska tradicija uz današnji dan spominje ukazanje zvijezde i poklonstva mudraca s Istoka, odnosno kraljeva - Gašpara, Melkiora i Baltazara, pa se i pučki blagdan zove Tri kralja.
Uz blagdan Sveta tri kralja vežu se brojni narodni običaji. Nekada je dan prije Sveta tri kralja uobičajen bio post.
U večernjim satima se odlazilo u crkvu na blagoslov vode i tamjana. U kajkavskim krajevima naziv za tamjan je bio "svetstvo". Svetstvo se palilo u peći svakog prvog petka u mjesecu radi blagoslova kuće i obitelji, a pritom se pazilo da u kući ne bude mačke. Smatralo se da je mačka nijemni stvor kojemu nije potreban blagoslov. Blagoslovljenom vodom škropilo se kuću, okućnicu, gospodarske zgrade, voćnjake, vrtove, njive i vinograde.
Karakteristični su i čestitarski ophodi. Grupe dječaka i djevojčica ili mladića te odraslih osoba obilazile bi selom pjevajući prigodne trokraljske pjesme, noseći sa sobom "tronuš" ili zvijezdu, načinjenu ponajviše od oboda sita i šarenog papira s izrezanim jasličkim figurama iz papira i upaljenom svijećom. Čestitare se običavalo darivati skromnim darom, a najčešće se darivalo jaja, svinjsku mast, domaće kobasice ili novac.
Blagdan Sveta tri kralja imao je svoje mjesto i u pučkoj meteorologiji. Naime, vremenske prilike toga dana određivale su kakvo će vrijeme biti u svibnju. Bogojavljenjem se završava božićni ciklus.
