Katolici danas slave Cvjetnicu, odnosno Nedjelju muke Gospodnje, kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga.
Kako ističe etnolog Tibor Martan, Veliki tjedan, tj. razdoblje od Cvjetnice do Uskrsa, bogat je narodnim običajima.
- Uoči Cvjetnice ubiralo se grančice drijenka. Drijenak je štovan kao "sveto drevo" te se od njegovih rascvjetalih grančica izrađivala "meklica", "puškica" ili "drenčica" koju se odnosilo na Cvjetnicu k misi na blagoslov. Blagoslovljene grančice zaticalo se za stropne grede kako bi štitile kuću od udara groma ili ih se palilo za nevremena kako bi dim s ognjišta rastjerao olujne, prijeteće oblake te spriječio padanje tuče i uništavanje usjeva na njiva. Grančicama se i "križalo" volovske zaprege te "svetilo" polja uoči Jurjeva - pojašnjava Martan.
Podsjeća i na narodnu legendu, prema kojoj je drvo drijenka nekada davno raslo u visinu i bilo najveće među stablima.
- Zbog svoje izuzetne čvrstoće drvo je drijenka bilo pogodno i za obradu. Iz njega je bilo načinjeno i križno drvo, odnosno Kristov križ. Kada je drijenak uvidio da je na njemu umro sam Krist, iz duboke žalosti i poniznosti nastavio je sve do današnjeg dana rasti kao maleno i neznatno grmoliko drvce - ispričao je Martan legendu o drijenku.
Dodao je je da se blagoslovljene grančice drijenka i danas na području Kamene Gorice kod Novog Marofa koriste za sprječavanje pojave tuče.
- Tamo se još uvijek živ običaj zvonjave na olujne oblake. Običaj od zaborava čuva Slava Pupek, zvonarica zvonika sv. Ivana Krstitelja. Kako bi dodatno pojačala zvonjavu zvona, zvonarica tijekom zvonjave u rukama drži blagoslovljene grančice drijenka te povremeno njima čini znak križa - napomenuo je Martan.
