U varaždinskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović krajem prosinca promovirana je treća pjesnička zbirka uglednog pjesnika i dugogodišnjega člana Varaždinskoga književnog društva (VKD) Dragutina Pakšeca pod vrlo intrigantnim naslovom “Biti čovjek”. Knjigu je predstavila recenzentica, bivša predsjednica VKD-a Nada Rukav-Bogojević.
Riječ je o nastavku pjesničkoga ciklusa započetog zbirkama “Poslije kiše” (2006.) te “Apokalipse” (2009.) u kojima je autor ostao dosljedan ocrtavanju životne zbilje i vremena u kojemu živimo te posebno naglašava nebrigu čovjeka za čovjeka. Posebno ga za zabrinjava neiskrenost, otuđenost, uništavanje prirode te prisvajanje tuđega prisjećanjem na Domovinski rat te posljedice koje su iz njega proizašle.
Pjesme u zbirci ne slijede strogo tematiku već se nižu spontano, kao da pjesnik ne želi ograničavati čitatelja već mu nudi slobodu, tj. daje mu na volju da sam bira redoslijed čitanja i stvara logički sud. Kada progovara o prirodi, u pjesmi ”Priroda i društvo” upozorava:
“Čovjek ruši i gazi sve pred sobom
Ne birajući sredstva
Sam je sebe učinio robom …”
Vrlo upečatljivo izražava i čovjekovu, tj. svoju samoću u pjesmi “Četiri zida”:
“Ja i moja četiri zida
Jedan prozor – jedna vrata
Tugujemo - samujemo
Svakodnevno dvadeset i četiri sata …”
Posebno me se dojmio njegov pogovor u kojem ističe: “Nije sretan onaj tko se zlu veseli, već je sretan onaj tko se moli, pomaže i dijeli. Često razgovaram s Bogom, molim ga za oprost jer ne dobiva se uvijek ono, što bismo mi htjeli. Uvijek je važno činiti dobra djela koja se zovu ljubav”. Stoga preporučamo ovu toplu pjesničku zbirku čitateljima s dobrim željama koje autor Karlo izražava sljedećim riječima:
“Moje su pjesme
Moji anđeli čuvari
Rame za plakanje
Uši za slušanje …”
Zbirka je izašla u nakladništvu “Modernista”, a za nakladnika se potpisuje Robertino Bartolec.
Ovom trećom zbrirkom autor Dragutin Karlo Pakšec zaokružuje svoju pjesničku trilogiju te vjerojatno nadahnut Erichom Frommom i njegovim antologijskim djelom: “Imati ili biti” dostiže svoj pjesnički kreativni vrhunac.
