Iza nas je još jedan Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća (World Day of Remembrance), koji se obilježava svake treće nedjelje u studenom.
Pod sloganom "Zapamti Podrži Djeluj" (engl. "Remember Support Act"), cilj obilježavanja je sjećanje na ljude koji su izgubili živote ili su teško ozlijeđeni u prometnim nesrećama.
Cilj Svjetskog dana sjećanja na žrtve prometnih nesreća također je i pružanje podrške žrtvama cestovnog prometa i njihovim obiteljima, s naglaskom na:
· sjećanje na sve ljude koji su izgubili živote ili su teško ozlijeđeni u prometnim nesrećama
· prepoznavanje važnosti hitnog medicinskog zbrinjavanja
· bolju provedbu zakonskih odredbi u slučaju izazivanja prometne nesreće
· davanje kvalitetnije podrške žrtvama prometnih nesreća i njihovim obiteljima
· promicanje znanstveno utemeljenih inicijativa za sprječavanje prometnih nesreća, odnosno smrti i ozljeda na cestama.
Prometne nesreće u Hrvatskoj
Prema podacima Eurostata, Hrvatska je prema broju prometnih nesreća treća najgora država Europske Unije, a iza nje se nalaze Bugarska i Rumunjska. No, da sve ne bude tako crno, broj prometnih nesreća se u Hrvatskoj, polako, ali sigurno, smanjuje.
Tako je broj prometnih nesreća u Hrvatskoj s preko 13.000 2010. i 2011. godine pao na ispod 10.000 2019., 2020. i 2021. godine, jedva prešavši ovu brojku 2022. godine. Najbolja godina u ovom kontekstu bila je pandemijska 2020. godina, kada je zabilježeno 7.710 prometnih nesreća.
A osim što pada i broj prometnih nesreća, veoma je pozitivno što pada i broj ozlijeđenih i poginulih u prometnim nesrećama u Hrvatskoj. Ovo nedvojbeno pokazuje povećanje savjesnosti vozača tijekom vožnje, ali može i posvjedočiti o poboljšanju cjelokupne cestovne infrastrukture.
S negativnih rekordnih godina 2010. i 2011. godine, kada je u prometnim nesrećama živote izgubilo više od 18.000 državljana republike Hrvatske, posljednjih godina ovaj broj smanjio se za više od 5.000. Ponovo, najbolja godina od kad je mjerenja je pandemijska 2020. godina. Uz ove podatke važno je naglasiti i broj izgubljenih života koji se od 2010. do danas gotovo prepolovio.
Prometne nesreće u Hrvatskoj prema županijama
Prometne nesreće u Hrvatskoj jako variraju prema županijama. Očekivano, najveći broj prometnih nesreća s nastradalima osoba zabilježene su u županijama s najvećim središtima. Zbog toga, crnu listu osoba ozlijeđenih u prometnim nesrećama predvodi grad Zagreb, a slijede ga Splitsko-dalmatinska županija, Primorsko-goranska županija i Zagrebačka županija.
U Varaždinskoj županiji u 2022. godini bilo je 350 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, te 10 s poginulim osobama.
Ipak, najviše poginulih osoba zabilježila je Splitsko-dalmatinska županija koju slijedi grad Zagreb, Osječko-baranjska županija te Zagrebačka i Vukovarsko-srijemska županija. Među svim hrvatskim županijama potrebno je istaknuti Požeško-slavonsku županiju koja je zabilježila najmanji broj prometnih nesreća s ozlijeđenim i najmanji broj prometnih nesreća s poginulim osobama.
Sigurnost na hrvatskim cestama
Sigurnost cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj prema statističkim pokazateljima iz godine u godinu bilježi trend poboljšanja. Od 2013. do 2022. godine na hrvatskim su se cestama dogodile 320.044 prometne nesreće. U tim je nesrećama nastradalo 138.960 osobe: poginulo je 3.080 osoba, teško je ozlijeđeno 26.889 osoba, a 108.991 osobe su lakše ozlijeđene.
U skladu s tendencijom daljnjeg smanjenja smrtnosti na hrvatskim cestama izrađen je šesti Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.-2030. godine. Donijela ga je Vlada Republike Hrvatske 29. srpnja 2021. godine te je s tim datumom i stupio na snagu, a njime se planira smanjiti smrtnost na hrvatskim cestama za 50% do 2030. godine.
Opći cilj Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa do 2030. godine usmjeren je na ostvarenje 50% smanjenja broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu.
Ono na što Ministarstvo unutarnjih poslova republike Hrvatske opetovano upozorava su najčešći krivci prometnih nesreća u Hrvatskoj, a to su alkohol, umor, korištenje mobitela u vožnji, brzina, a kod mladih vozača i neiskustvo.
Policija još jednom najavljuje pooštravanje kazni za najčešće krivce prometnih nesreća u Hrvatskoj, a ako ni to nije dovoljno, skreće pažnju da u slučaju i najmanje prometne nesreće auto osiguranje može porasti i do 70%.
