Većinom glasova varaždinskih gradskih vijećnika na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća prihvaćen je četvrti rebalans proračuna. Kako je napomenula pročelnica financija Mirela Ivanković, četvrte izmjene i dopune su tehnički rebalans kojim se usklađuje plan s predviđenim rješenjem do kraja godine.
Ukupni prihodi i primici povećavaju se za gotovo 15 milijuna kuna, a rashodi i izdaci nešto više od 15 milijuna kuna. Prihodi od poreza povećavaju se za 15 milijuna kuna u dijelu poreza i prireza na dohodak te poreza na imovinu.
Predsjednik Odbora za financije i proračun Mario Lešina napomenuo je kako "bode u oči" smanjenje od 8 milijuna kuna prihoda radi sudske presude.
- Grad je tu izgubio na kamatama što bi se moglo protumačiti kao vjesnik nečega još ružnijega što nam dolazi u budućnosti. Međutim, to je nešto na što mi nismo mogli utjecati. Stoga vas pozivam da prihvatite ovakav prijedlog - naveo je Lešina.
U samoj raspravi o proračunu. vijećnik Davor Patafta naglasio je kako je ova izvršna vlast planirala u ovogodišnjem proračunu prihode od građana u visini 120 milijuna kuna.
- I sad tu nije 120 milijuna kuna, nego 136 milijuna kuna, to znači da su građani ove godine dali 15 milijuna kuna više nego smo i mi sami planirali. Tu im treba reći bravo i hvala. Kad se tu doda da se i komunalna naknada povećala za 3 milijuna, dolazimo do 18 milijuna kuna više nego što smo sami planirali. S druge strane, doći ćemo do točke gdje ćemo građanima reći da trebaju davati još i više, a s treće strane ja vam velim da će druge godine biti još veći prihod od poreza na dohodak i prireza. A onda se moramo pitati kako da građanima nešto i pomognemo. Jer grad je u vlasništvu građana, a imamo građane koji jako teško i siromašno žive. A sam Grad ima 2 milijarde kuna imovine, a dužan je oko 25 milijuna kuna. Toga nema nigdje, bogati grad, bogata pravna osoba, a građani ne žive baš dobro. Dakle, moramo to nekako uravnotežiti - napomenuo je Patafta dodavšiu raspravi kako bi se dugoročne investicije trebale financirati i s dugoročnim izvorima, "a ne s novcima s računa od građana, kao što je to bilo s bazenima, Vartopom i kotlovnicama i slično".
Vijećnik Vjeran Strahonja istaknuo je da je neosporna činjenica da gradski prihodi rastu, no da ga "bode u oči lakoća trošenja na nekim stavkama".
- Mene malo bode u oči lakoća trošenja na nekim stavkama, Špancirfest dodatnih 500 tisuća što je milijun kuna tekuća donacija u novcu. Slična situacija je s Adventom, 550 tisuća kuna, tekuća donacija u novcu, bez dodatnih radova. Za takve stvari bi konačno trebali vidjeti jesu li to profitni centri ili je to mjesto troška. Trošak od 95 tisuća kuna za doček vatrenih, dakle jednodnevnu manifestaciju? Trebalo bi ipak imati malo više rezerve kod trošenja proračunskog novca - smatra Strahonja.
Da se nije trebalo ulaziti u kredite za kupnju bivše robne kuće Varteks i proširenje i obnovu VI. osnovne škole, smatra vijećnik Neven Bosilj istaknuvši kako je na računu grada mjesečno 20 do 25 milijuna kuna čime bi se mogli pokriti ti troškovi.
- Mi nismo praktički ni trebali dizati te kredite već smo mogli to riješiti s proračunskim novcem jer će biti otprilike u toj razini. Ono što me brine je da smo u programu komunalne infrastrukture predvdjeli 4,5 milijuna kuna, a da ćemo od kumnalne naknade dobiti sigurno oko 7 milijuna kuna ove godine. Nismo na području izgradnje novih cesta i ulica napravili ništa... Mene bode u oči stavke koje nisu ove godine nisu ostvarene a planirane su. Ako smo stavili 300 tisuća kuna za sufinanciranje liftova u višestambenim zgradama, zašto to nismo ostvarili, jeste li pokrenuli natječaje, subvencije Vartopu još 4 milijuna kuna, a još ništa nije riješeno - napomenuo je Bosilj.
Replicirao mu je vijećnik Patafta naglasivši kako je mislio da je SDP socijalno osjetljiviji.
- Jedna stvar mi uopće nije jasna. Vi koji bi kao trebali biti socijalno najosjetljiviji, vi velite da građanima treba uzeti odmah i odmah graditi dugotrajnu imovinu. Pa to ste sad maloprije rekli, da čemu su se dizali krediti, pa dajte mi to pojasnite. A Grad Varaždin uopće nema kredit. I zašto da građanima uzimamo da bi išli nešto graditi. Zašto smo dvoranu išli rješavati na 30 godina? Ajdemo biti konstruktivni, ne opteretiti građane koji imaju grad koji je ekstremno potentan. A njima je teško. Ako im sad damo zraka, oni će to vratiti. Dali su i ove godine više, ali nemojmo onda to sve odmah potrošiti - rekao je Patafta.
Gradonačelnik Ivan Čehok odgovorio je kako nema ništa protiv da se otvori rasprava o tome kakav će biti određeni smjer razvitka proračuna.
- Ono što imamo možemo iskoristiti, treba li se i za što se treba zaduživati. Za nas tek europski projekti dolaze, to je ono što gopspođa Martinčević ne želi shvatiti. Mi ostvarujemo projekte kroz naše ustanove. To su sve europski projekti, ono što nas muči je činjenica da smo mi prerazvijeni pa ne možemo dobiti pune iznose sufincnaciranja u nekim projektima. Mi smo jako puno toga napravili. Mi možemo samo nad tim plakati i ne možemo to promijeniti do 2021. Raspravu oko financijskog načina zaduživanja, možemo provesti, mi smo na to potpuno spremni. Ovo je tehnički rebalans, što smo sve uštedjeli, vidi se na ovom proračunu - rekao je tijekom rasprave Čehok pojasnivši kako je ovo jedan rebalans proračuna koji pokazuje da se grad razvija.
