Iako je DR Kongo 2016. zabranila međunarodna posvajanja, u Hrvatskoj je, kako tvrde u nadležnom ministarstvu, 131 dijete posvojeno u DR Kongo. Jesu li sva ova posvojena bila prije spomenute godine, budući da prije nije bilo teških situacija u kakvoj su se našla četiri hrvatska para, koja su i dalje u zambijskom pritvoru, iako su uplatili jamčevinu i ispunili još neke uvjete za puštanje na slobodu? Ili su barem neka djeca iz DR Kongo došla u Hrvatsku te postala hrvatski državljani dvojbenim postupkom, kao i parovi koji čekaju nastavak suđenja za pokušaj trgovanje djecom jer zambijske vlasti tvrde da dokumentacija za posvajanje četvero kongoanske djece nije autentična?
Na pitanja vezana uz ranije posvajanja, kako se čini, nadležni neće tražiti odgovor. Nisu imali prije problema pa neće valjda sada kad su se već navikli na djecu, a i ona na njih. Međutim, potaknut suđenjem u Zambiji, Vrhovni sud, kako smo doznali od glasnogovornika Željka Pajalića, kontroliraju se sudske odluke u vezi zadnja četiri posvajanja djece, koja su u Zambiji odvedena na nepoznatu lokaciju, iako su, čini se, već hrvatski državljani. Prije svega, provjeravaju se ovjere rješenja o posvajanju djece kongoanskog suda, koje su napravili naši sudovi bez, sudeći po preporuci predsjednika VSRH, prethodnog postupka provjere autentičnosti, a koju su prije pokretanja ovjere na našim sudovima u Varaždinu i Zlataru trebali napraviti pritvoreni pred kongoanskih institucijama.
A zašto su baš ova dva suda potvrđivala sporne odluke o posvojenju? Budući da je jedan od pritvorenih parova u Zambiji iz Varaždina, potvrdu presude suda u Kongu o posvajanju jednog djeteta napravio je Općinski sud u Varaždinu, koji je, osim ove ovjere, napravio u zadnjih pet godina dva izvanparnična postupka radi priznanja odluke Dječjeg suda iz DR Kongo. Dakle, tu su radilo o tome da par prebiva na području nadležnosti varaždinskog suda. Međutim, zašto su presude tri presude iz DR Kongo potvrđene baš u Zlataru? Jesu li možda i oni potvrde presuda tražili temeljem svog mjesta prebivališta ili neke druge osnove? To pitanje postavili smo Općinskom sudu u Zlataru.
-U listopadu i studenom 2022. zaprimljena su tri prijedloga za priznanje stranih sudskih odluka o posvajanju djece iz DR Kongo, doznajemo od Melite Mustač Kurečić, službenice za informiranje Općinskog suda u Zlataru, koja napominje da se radi o predlagateljima s prebivalištem na području Grada Zagreba.
Pitali smo također koliko je Općinski sud u Zlataru zadnjih pet godina izdao potvrda presuda o međunarodnim posvojenjima, posebice iz DR Kongo, te je li ovjere, odnosno potvrde, radio isti sudac ili više njih.
-Predmete priznanja stranih sudskih odluka, sukladno Godišnjem rasporedu poslova, rade suci raspoređeni u Građanski odjel, a podaci o sucima javno su dostupni na mrežnim stanicama Općinskog suda u Zlataru, ukazala nam je službenice za informiranje Općinskog suda u Zlataru.
A u vezi broja ovjera međunarodnih posvojenja izdala je rješenje u kojem, uz ostalo, stoji da ovaj podatak „sud nema u obliku propisanom čl 5 st 1 ZPPI jer nije u obvezi voditi ni izrađivati takvu evidenciju, odnosno ne postoje posebne evidencije o stranim odlukama koje se priznaju, ni po zemljama iz kojih potječe odluka ni po vrsti predmeta (npr radi li se o odluci o razvodu braka, rješenju o nasljeđivanju ili odluci o posvajanju djeteta).
-Kako bi za dostavljanje traženih informacija bilo nužno izraditi posebno opsežnu analizu po svakom pojedinom sucu, svakom pojedinom predmetu i pojedinoj godini te na taj način stvoriti tražene informacije, zahtjev predlagatelja nije osnovan te je odlučeno kao u izreci rješenja, navodi se u rješenju o kojim je odbijen zahtjev za informaciju o broju predmeta o međunarodnim posvojenjima, osobito djece iz DR Kongo.
Unatoč tome, a i prije završetka nadzora Vrhovnog suda, doznalo se da su u posljednjih pet godina hrvatski sudovi priznali ukupno 68 sudskih odluka o posvojenjima iz Demokratske Republike Kongo, od čega trećinu Općinski sud u Zlataru.Objavila je to Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti), predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport, koja je izrazila nadu da će se probuditi interes svih nadležnih, uključujući DORH, da se to malo detaljnije istraži, osobito rad sudova.
