Nakon odgode srpanjske sjednice, danas točno u podne trebalo bi se sastati optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu, koje ocjenjuje postoje li pretpostavke za vođenje kaznenog postupka protiv bivšeg varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka i drugih okrivljenika, koje USKOK tereti za kazneno djelo protiv službene dužnosti - zlouporaba položaja i ovlasti, odnosno poticanje na to djelo.
USKOK tereti Čehoka za zlouporabom položaja i ovlasti po trima točkama optužnice, Davora Pataftu za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti te poticanje na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, a Narcisu Huljev za poticanje na krivotvorenje službene isprave, zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju i pomaganje u zlouporabi položaja i ovlasti. Uz njih, terete se i poduzeća za ostvarenje imovinske koristi spomenutim kaznenim djelima, i to Vadom ulaganja koristi od 153.157,63 kuna/20.327,51 eura, Winair korist od 33.834,57 kuna/4.490,62 eura te T&H invest korist od 6.405.599,16 kuna/850.169,11 eura, od čega se predlaže oduzeti u korist RH 4.378.105,87 kuna/581.074,51 eura s bankovnih računa otvorenih na ime drugookrivljenog.
Za ova djela Čehoku i još četvero okrivljenima već se sudilo na Županijskom sudu u Zagrebu. Vijeće na čelu sa sutkinjom Tanjom Pavelin dvoje je u cijelosti oslobodio od optužbi, a ostale djelomično. Uslijedile su žalbe nakon kojih Vrhovni sud u vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa, predsjednika vijeća, te članova Perice Rosandića i dr. sc. Zdenka Konjića, koji potvrđuje oslobađajući dio prvostupanjske presude okrivljenima, dok osuđujući ukida.
-Prvostupanjski sud počinio je bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer je odbio dokazne prijedloge optuženika i ovlaštenog tužitelja bez ikakvog obrazloženja razloga odbijanja. Za dio odbijenih dokaznih prijedloga prvostupanjski sud čak ni ne obrazlaže o čijim je dokaznim prijedlozima riječ, na koje okolnosti su predloženi, niti razloge njihova odbijanja. Odbijanjem dokaznih prijedloga obrane bez obrazloženja je teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Time je i povrijeđeno pravo na obranu koja povreda je mogla utjecati na presudu. Potpuni izostanak obrazloženja odbijanja velikog broja dokaznih prijedloga obrane čini presudu proizvoljnom. Pored toga, za dio optužbi prvostupanjski sud u presudi nije dao ocjenu proturječnih dokaza, a što je također moglo utjecati na presudu, ukazao je Vrhovni sud.
Vrhovni sud naložio je da će prvostupanjski sud iznova provesti raspravu u ukinutom dijelu optužbe. Slijedom toga, USKOK je ove godine podigao optužnicu zbog zamjene zemljišta Jalkovec-Brezje, kupoprodaje zemljišta na Banfici te poslova u vezi aerodroma, kojima bi se nanijela ukupna šteta od blizu milijun eura.
Riječ je o poslovima od prije 15 godina, što zorno govori o nužnosti donošenja izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku, budući da određeni kazneni postupci, pogotovo u složenim kaznenim predmetima, traju dugo zbog neopravdanog odugovlačenja.
„Kao neuralgičnu točku prepoznali smo dio postupka koji se odnosi na Optužno vijeće“ naglasio je ministar Damir Habijan govoreći o predloženim izmjenama u Hrvatskom saboru ovih dana.
Analiza Pravnog fakulteta ukazala je na tri točke koje dovode do odugovlačenja postupka. Jedna se tiče sukcesivnog sporazumijevanja na Optužnom vijeću, druga na dugo čekanje prilikom ulaganja žalbi protiv rješenja o izdvajanju, odnosno neizdvajanju nezakonitih dokaza, dok se treća točka tiče problema sa samom dostavom.
U tom smislu, najveća izmjena odnosi se na promjenu koncepta Optužnog vijeća. Predlaže se da se Optužno vijeće održi bez sudjelovanja stranaka i to za sva kaznena djela, što je razlika u odnosu na postojeći Zakon o kaznenom postupku.
„To naravno ne znači da će ročište na Optužnom vijeću biti tajno, ono će ostati nejavno kao što je to bio slučaj i do sada“, ustvrdio je ministar Habijan spomenuvši dvije iznimke kada će stranke biti prisutne na Optužnom vijeću: jedna se odnosi na situaciju kada se sjednica Optužnog vijeća održava uz prisutnost stranka, odnosno kad su stranke Optužnom vijeću dostavile potpisanu izjavu za donošenje presude na temelju sporazuma samih stranaka, a druga se odnosi na prethodno suđenje o zakonitosti samoga dokaza.
Što se tiče sukcesivnog sporazumijevanja na Optužnom vijeću, ono se ukida iz razloga što se dokazalo da je ta mogućnost prema postojećem Zakonu o kaznenom postupku često bila zloupotrebljavana.
Ovim izmjenama i dopunama predlaže se da - kada Optužno vijeće zaprimi izjavu za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka, u situaciji s više okrivljenika - Optužno vijeće nastavi odlučivati o potvrđivanju same optužnice bez sudjelovanja stranaka koje nemaju izjavu, dok će se u odnosu na one za koju je takvu izjavu zaprimilo, Optužno vijeće održati uz sudjelovanje same stranke.
Posebna žalba na rješenje o izdvajanju nezakonitih dokaza od sada će biti iznimka. Napušta se koncept da na sjednici Optužnog vijeća budu dopuštene posebne žalbe na odluku o zakonitosti dokaza.
Prema ovom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku posebna žalba nije dopuštena, osim ako sud na temelju svoje diskrecijske ocjene odluči drugačije.
„Mijenja se i žalbena osnova na način ako se presuda temelji na nezakonitom dokazu iz članka 10. Zakona o kaznenom postupku, to postaje žalbeni razlog“, objasnio je ministar Habijan.
„Mijenjamo još jedan nedostatak koji se primijetio u praksi, a tiče se mjere opreza, odnosno zamjene mjere opreza istražnim zatvorom. Kada sud ne radi zbog neradnih dana ili blagdana, u tim slučajevima odluku o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom donosi sudac istrage, umjesto nadležnog sudskog tijela“, dodao je ministar.
