Gotovo 17 godina nakon prometne nesreće koja se dogodila na pružnom prijelazu u Biškupečkoj ulici u Varaždinu, Općinski sud u Varaždinu presudio je da tvrtke HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz muškarcu koji je teško stradao u toj nesreći isplate za naknadu imovinske i neimovinske štete 645.078 kuna sa zateznom kamatom, a njegovima roditeljima svakome po 165.000 kuna.
U komi 96 dana
Tada 23-godišnji Varaždinac u večernjim je satima 27. ožujka 2005. vozio kombi Biškupečkom ulicom u smjeru sjevera. Na neosiguranom pružnom prijelazu na pruzi Varaždin-Ivanec u desni bočni dio njegovog vozila naletjela je lokomotiva motornog putničkog vlaka koji je vozio prema Ivancu. Mladić je zadobio teške i po život opasne ozljede te je 96 dana proveo u komi. U više je zdravstvenih ustanova liječen sve do 1. prosinca 2006. kada je konačno otpušten na kućnu njegu uz ambulantne posjete liječnicima, odnosno provođenja fizikalne terapije.
Liječnička vještakinja potvrdila je da su mu ostale teške trajne posljedice poput djelomične oduzetosti desne ruke i noge, blaža forma posttraumatskog psihoorganskog sindroma, posttramautska epilepsija, gubitak sluha, nedostatak kosti lubanje i motorički govorni poremećaj. Iako je postigao napredak tijekom liječenja, kazala je vještakinja, kod njega je ipak došlo do trajnog smanjenja životne aktivnosti i to čak od 81%.
Uz sve bolove, dugotrajno i mukotrpno liječenje, neugodu i suočavanje s teškom invalidnošću, potrebna mu je tuđa njega i pomoć zbog opasnosti od pada, za pripremu obroka, serviranje hrane, pomoć kod silaženja i uspinjanja, odlazak u trgovinu i sl., kao i kod obavljanja fizikalne terapije. Zbog posljedica nesreće 2016. je i umirovljen, a zbog stalne potrebe za tuđom pomoći i njegom te je godine njegova majka dobila status njegovateljice radi brige o njemu.
Tužbu je podnio protiv Hrvatske željeznice Zagreb i Hrvatske željeznice Varaždin, navodeći da se nesreća dogodila na pružnom prijelazu koji nije osiguran te su postojali samo prometni znakovi približavanja pružnom prijelazu, znak ‘stop’ i Andrijin križ. Inače, na tom su prijelazu već bili postavljeni uređaji za svjetlosno-zvučno signalizaciju nailaska vlaka kao i postolje polubranika, ali u trenutku nesreće nisu bili u funkciji.
Dodao je da je zbog toga i došlo do prometne nesreće, iako je on poduzeo sve kako bi mogao na siguran način proći preko pružnog prijelaza – da je provjerio nailazi li vlak, a kada se uvjerio da vlaka nema, pokušao je prijeći pružni prijelaz, ali je u tom trenutku na njegovo vozilo naletio vlak.
HŽ se pozvao na zastaru
Kako su se u međuvremenu Hrvatske željeznice razdvojile na četiri nove tvrtke, tužitelji su 2011. podneskom ispravili imena tuženika koji su dalje bili HŽ Infrastruktura, HŽ Vuča vlakova, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo. Tijekom postupka je došlo je i do pripojenja HŽ Vuče vlakova tvrtkama HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo.
Iz HŽ-a su se pozvali na zastaru, osporavali svoju odgovornost navodeći da je Varaždinac sam kriv za nesreću, tvrdeći da je prijelaz bio osiguran prema propisima.
- Svjetlosno zvučna signalizacija i polubranici pušteni su u pogon u lipnju 2005., ali je svaki sudionik u prometu bio dužan poštivati postavljenu prometnu signalizaciju do trenutka kad se ona ne zamijeni novim osiguranjem - naveli su.
Tužbenim zahtjevom Varaždinac je od HŽ-a tražio 1.444.480 kn na ime fizičkih bolova, straha, duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti i naruženosti, tuđe njege i pomoći te na ime novčane rente.
Njegovi roditelji tražili su 330.000 kuna svaki. Sud je saslušao svjedoke, proveo je djelomičnu rekonstrukciju prometne nesreće uz sudjelovanje prometno-tehničkog vještaka, uvid u zapisnike o očevidu, medicinsku i ostalu dokumentaciju.
Onemogućen pregled, ali...
Sud je ustvrdio da u trenutku nesreće nova signalizacija nije bila u funkciji, ali su već bili postavljeni postolje za polubranike i drugi uređaji koji su onemogućavali vozača vozila u pogledu na prugu, te da je HŽ trebao osigurati uredno odvijanje prometa preko prijelaza tijekom radova, odnosno provjeriti remeti li se postavljanjem novih uređaja dotadašnje osiguranje za siguran prijelaz.
No, uz odgovornost HŽ-a, sud smatra da je i tužitelj odgovoran za nesreću jer se nije dodatno uvjerio da može sigurno proći, stoga podjednako odgovornima smatra i vozača i HŽ.
Upravo iz tog razloga sud je za 50% smanjio traženi iznos odštete, te je vozaču na ime naknade štete i naknade za tuđu pomoć i njegu dosuđeno ukupno 645.078 kuna, sa zateznom kamatom.
- Roditelji tužitelja svakako imaju pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog teškog invaliditeta svog sina. Sud smatra osnovanom naknadu u visini od 330.000 kuna za svakog tog tužitelja, međutim s obzirom na podijeljenu odgovornost, dosudio im je svakome u omjeru od 50%, tj. u visini od 165.000 kuna, sa zakonskom zateznom kamatom – navodi se u obrazloženju presude.
Usto, u cjelosti je odbijen zahtjev za naknadu novčane rente, navodeći da tužitelj nije obrazložio razloge za takvu naknadu, te imajući u vidu i činjenicu da tužitelj prima i mirovinu i invalidninu u ukupnom iznosu od 3.000 kn, a njegova majka za status njegovateljice prima naknadu od 4.500 kn mjesečno.
Usto, kako su povukli tužbu protiv tvrtke HŽ Cargo, koja je zatražila naknadu troškova, tužiteljima je naloženo da joj isplati 135.968,75 kuna.
