Narušeni susjedski odnosi često, nažalost, završe na sudu. Uglavnom je riječ o spornim međama ili pravu prolaza, kao što je slučaj vlasnika dviju susjednih vikendica nedaleko od Varaždina koji se spore oko međe, odnosno prava na prolaz.
Počelo s ogradom
Naime, D.L. je u lipnju ove godine podnio tužbu protiv R.C. zbog smetanja prava prolaza i provoza. Tužitelj ima vikendicu koja nema izravan pristup na ulicu, a tvrdi da njegova obitelj već 50-ak godina koristi prolaz između vikendica. Prolaz se nalazi na zemljištu koje je prije četiri godine tuženik kupio skupa s vikendicom od prijašnjih vlasnika.
Problemi su počeli kad je tuženik u lipnju ove godine na među postavio ogradu od betonskih stupova i pletene žice, čime je tužitelju, kako je naveo u tužbi, onemogućio dolazak na njegovu nekretninu na kojoj, osim vikendice, ima i vinograd. U tužbi također navodi da mu je R.C. ranije i prijetio pa je protiv njega podnio i kaznenu prijavu.
S druge strane, R.C. tvrdi da njegova nekretnina u trenutku kad ju je kupio, prema zemljišno-knjižnim podacima, nije bila opterećena nikakvim teretima, kao i da D.L. nikada nije prošao njegovom nekretninom uz njegovo znanje ili suglasnost. Stoga je u kolovozu R.C. postavio i protutužbeni zahtjev na utvrđenje prestanka prava služnosti prolaza njegovim zemljištem.
Ustvrdio je i da je D.L. imao dovoljnu širinu prolaza na svom zemljištu prije nego je, tijekom godina, dogradio betonski zid te da bi uklanjanjem tog zida imao dovoljnu širinu ulaza. D.L. tvrdi kako nikad prije nije bilo nikakvih problema oko prolaza, tim više što je prolaz kojim dolazi na svoje zemljište ranije pošljunčan te su vidljivi tragovi provoza vozilom. Stoga je u tužbi, radi omogućavanja dolaska u vinograd i sprječavanja štete koja bi nastala neodržavanjem vinograda, zatražio od Općinskog suda u Varaždinu da donese privremenu mjeru kojom se tuženiku nalaže da ukloni ogradu i tužitelju omogući korištenje prolaza.
Kazna 10.000 kuna
Sud je donio takvu privremenu mjeru, koja traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka, a u njoj se navodi i da R.C., ako ne postupi kako mu je naloženo, mora platiti kaznu od 10.000 kuna. Sukladno odluci suda, R.C. je maknuo dio ograde, dok je ostatak ograde uklonio D.L. Međutim, R.C. je nakon toga na početku prolaza postavio rampu, a između vikendica ostavio parkirano vozilo.
Stoga je sud početkom rujna, sukladno prijedlogu tužitelja, donio novu privremenu mjeru prema kojoj je R.C. trebao maknuti rampu i vozilo, a ako tako ne postupi, ponovno je određena kazna od 10.000 kuna. Nekoliko dana kasnije R.C. je maknuo rampu i vozilo, ali D.L. ipak nije mogao proći jer je R.C. na cijelu širinu prolaza - nasipao stari razbijeni crijep.
Početkom listopada na teren je izašla sutkinja kako bi saslušala svjedoke - obitelj, susjede i prijatelje, koji su dolazili kod D.L. Gotovo svi su potvrdili da su u vikendicu D.L.-a dolazili prolazom na zemljištu R.C.-a ili preko dvori- šta susjeda s druge strane, odnosno da je tu bio, kako je jedan od svjedoka rekao, svojevrstan „kruž- ni tok“.
Ipak, upravo je drugi susjed, T.B., čije su dvorište i D.L. i neki od svjedoka povremeno, uz njegovu dozvolu, koristili kao prolaz, napomenuo da je prije nekog vremena i on postavio improviziranu prepreku između svojeg i dvorišta D.L.-a.
Crijep na prolazu
- Svoju nekretninu namjeravam prodati i ne želim da tužitelj prolazi do svoje nekretnine kroz moje dvorište, kako bi se eventualno tu osnovala služnost prolaza - rekao je T.B. Za vrijeme uviđaja i saslušanja svjedoka, sutkinja je ujedno utvrdila da je izlomljeni crijep preslo- žen u dugu hrpu koja se protezala sredinom prolaza.
- Što se tiče nasipavanja crijepa, treba reći da se ne radi o crijepu, već o materijalu koji je dopremljen radi uređenja puta, a ne opstruiranja privremene mjere - navodi R.C. u svom podnesku. I dok se ova pravosudna saga nastavlja, tužitelj D.L. u jednom od svojih podnesaka proziva i sudstvo.
- Svojim dosadašnjim postupcima tuženik dokazuje da njemu izrečene privremene mjere ne znače ništa. Tuženik dokazuje da mu zapriječene nov- čane kazne ne znače ništa. (…) Sud donosi rješenja kojima zaprječuje novčanu kaznu, ali istu ne izriče. Na taj način sud šalje negativnu poruku prema građanima Republike Hrvatske, a to je da isti ne moraju poštivati odluke suda i da im se ništa neće dogoditi - zaključuje D.L.
